“Država u državi” na bh. obali: Kako je u Neumu blokirana investicija od 30 miliona KM?

Kako je moguće da u Bosni i Hercegovini pravosnažna sudska presuda, višemilionska uplata i čist izvod iz vlasničkog registra nisu dovoljni za preuzimanje legalno kupljene imovine? Slučaj hotela “Zenit” u Neumu najočitiji je primjer pravnog apsurda i sistema u kojem lokalni interesi svjesno ignorišu vladavinu prava.

Uvidom u obimnu sudsku dokumentaciju, hronologija ovog slučaja otkriva kompleksan birokratski sistem u kojem je investitor, uprkos svim ispunjenim uslovima, godinama prepušten sam sebi.

Sve je počelo krajem septembra 2015. godine kada je Agencija za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) donijela odluku kojom je ponudu kompanije “Bingo” proglasila najboljom za kupovinu 79,73 posto državnog kapitala u društvu HTD “ZENIT-BRO” d.o.o. Neum. Ponuda je tada na tenderu vrednovana sa najviše, odnosno 96,83 boda. Ipak, umjesto očekivanog potpisivanja ugovora i ulaska u posjed, uslijedile su godine iscrpljujućih sudskih procesa.

Pravni epilog uslijedio je krajem 2023. godine, kada Kantonalni sud u Mostaru donosi pravosnažnu presudu kojom nalaže Agenciji za privatizaciju da zaključi ugovor s kupcem. Sud je u presudi nedvosmisleno naznačio da će, ukoliko Agencija to odbije učiniti u zadatom roku, sama presuda zamijeniti ugovor o prodaji.

Zvanična dokumentacija potvrđuje da je kompanija “Bingo” u potpunosti ispunila svoju obavezu i već uplatila iznos od 2,5 miliona KM u budžet HNK. Nakon što su iscrpljeni svi pravni lijekovi, Općinski sud u Mostaru donosi rješenje o zvaničnom upisu kompanije iz Tuzle kao vlasnika 79,73 posto kapitala, što jasno potvrđuje i aktuelni izvod iz sudskog registra.

Opstrukcije ni tada nisu prestale, te su na ovaj upis uslijedile nove žalbe od strane Vlade HNK i Općine Neum. Međutim, Rješenjem Kantonalnog suda u Mostaru od 18. marta 2026. godine, sve te žalbe su konačno odbijene kao neosnovane, čime je u potpunosti potvrđeno prvostepeno rješenje o upisu vlasništva. Uprkos potpuno čistim papirima, dobijenim presudama i uplaćenom novcu, stvarni ulazak u posjed nad neumskim hotelom i dalje je onemogućen.

Šta gubi jedina bh. obala?

Nevezano za same pravne apsurde, ovakva situacija predstavlja direktan finansijski udarac na državu i njene građane. Presuda koja zamjenjuje ugovor strogo definiše obaveze kupca, koje uključuju investiranje ogromnih 30 miliona KM u prve tri godine poslovanja hotela.

Pored toga, preuzeta je i obaveza zadržavanja svih 59 postojećih radnika, uz dodatno zapošljavanje 72 nova radnika u trogodišnjem periodu. Postavlja se jasno pitanje šta za turizam na jedinoj bh. obali znači činjenica da je više od deset godina potpuno blokirana obnova ovako ključnog hotelskog kapaciteta, te koliko je miliona maraka prihoda nepovratno izgubljeno.

Provjereni model revitalizacije domaćih kompanija

Kada lokalni akteri u Neumu vrše blokade, važno je podsjetiti javnost ko je zapravo spriječen da investira. “Bingo Group” je do sada dokazao svoj provjereni model revitalizacije, investiravši preko milijardu KM u spašavanje fabrika iz stečaja, modernizaciju i unapređenje poslovanja domaćih kompanija koje danas izvoze na inostrana tržišta.

Krunski primjer ovog modela je tuzlanska “Dita”. Nekadašnjeg giganta u stečaju ova grupacija je kupila, radnicima povezala radni staž, uložila dodatne milione u proizvodne pogone i od potpuno uništene fabrike ponovo napravila stabilnog izvoznika. Ako je takav model uspješno primijenjen na uništenu industriju, ostaje samo da se nagađa šta je sve hotel “Zenit” mogao postati da se proteklu deceniju radilo na njegovoj obnovi umjesto na sudskim ročištima.

Sive zone: Ko danas upravlja “Zenitom”?

Slučaj preuzimanja “Zenita” otvara nekoliko ključnih pitanja o funkcionisanju sistema. Zvanični dokumenti jasno pokazuju da je Općina Neum izgubila status udjeličara u postupku privatizacije, s obzirom na to da je njen udio od pet posto ušao u sastav državnog kapitala koji je predmet prodaje. Ipak, općinske vlasti su i dalje aktivno ulagale žalbe i čak tražile raskid ugovora, iako više uopće nisu legitiman član društva. Nejasno je na osnovu čega se ovi procesi i dalje blokiraju s te adrese.

Na kraju, nameće se i ono najvažnije, suštinsko pitanje o upravljanju višemilionskim prihodima. S obzirom na to da je prema aktuelnom sudskom izvodu “Bingo” zvanično upisan kao većinski vlasnik, a dosadašnji direktor Ivan Lakić kao lice ovlašteno za zastupanje, nejasno je pod čijom se tačno kontrolom danas vode operativni poslovi i gdje zapravo završavaju prihodi koje ovaj turistički kompleks svake sezone ostvaruje na tržištu.

Slučaj iz Neuma uveliko prevazilazi lokalne okvire i postaje ogledalo sistemske (ne)sigurnosti u cijeloj državi. Ako uredno proveden tender, višemilionska uplata u budžet i pravosnažne sudske presude nisu dovoljni za preuzimanje legitimne imovine, postavlja se pitanje da li je ijedna investicija u BiH zaista sigurna od lokalnih interesnih blokada.

Prilikom izrade ovog teksta došli smo do saznanja da su predstavnici Binga dobili poziv od Agencije za privatizaciju HNK da 26. juna 2026. godine potpišu sporazum kojim bi se realizovala odnosno izvršila sudska presuda i konačno završila privatizacija.

Na potpisivanje je, kako saznajemo, došla ovlaštena osoba ispred kompanije, kada je dobila informaciju da je, dan prije na vanrednoj telefonskoj sjednici vlade HNK, iznenada smijenjen direktor Agencije za privatizaciju Donko Jović, koji je bio spreman izvršiti presudu i zakonsku obavezu.

Za kraj, važno je napomenuti i da je u Neumu do sada privatizirano više hotela po istom modelu, pa se postavlja pitanje zašto je baš ovaj slučaj sa domaćim investitorom sporan.

(TIP/Izvor: Klix.ba/Foto:Ilustracija/vijesti.ba)