Podrinjski malinari očekuju dobar rod, nadaju se i zadovoljavajućoj otkupnoj cijeni

 Malina je jedna od najznačajnijih voćnih kultura u Bosni i Hercegovini i mnogim porodicama predstavlja važan izvor prihoda tokom ljetnih mjeseci. Sezona berbe maline je u punom jeku te je ovih dana na plantažama posebno živo. Svaki ubrani kilogram predstavlja rezultat višemjesečnog rada, ulaganja i brige o zasadima.

Sezona berbe maline je u punom jeku te je ovih dana na plantažama posebno živo. Svaki ubrani kilogram predstavlja rezultat višemjesečnog rada, ulaganja i brige o zasadima.

Za ovogodišnju sezonu podrinjski malinari očekuju dobar rod, ali traže zadovoljavajuću otkupnu cijenu.

Među onima koji s optimizmom ulaze u sezonu berbe je i Ivan Stojanović, predsjednik Udruženja malinara Bratunac, Srebrenica i Milići Vilamet. Na pet duluma plantaže godišnje, Stojanović proizvede oko osam tona maline.

“Svaka mjesna zajednica na području Bratunca pokrivena je sistemom za navodnjavanje, što u velikoj mjeri doprinosi boljim prinosima. Mnogi malinari su, zbog ranijih problema, uništili svoje zasade malina, ali se nadamo da će oni koji su nastavili proizvodnju ove godine ostvariti dobre rezultate.

Očekujemo proizvodnju od oko 300 tona, iako je nekada na području regije Birač godišnja proizvodnja dostizala i 2.500 tona. Takođe se nadamo ujednačenoj otkupnoj cijeni u cijeloj Bosni i Hercegovini, a za ovogodišnju sezonu očekujemo da će ona iznositi između 9 i 10 KM po kilogramu”, rekao je Feni Stojanović.

“Tražimo da se otkupne cijene usklade kod svih proizvođača i da ne bude razlika. Nedopustivo je da jedna hladnjača nudi nižu, a druga višu cijenu, jer je to nepošten odnos prema proizvođačima i ide na štetu njihovog rada. Iskreno se nadamo da ćemo ostvariti uspješnu i korektnu saradnju s hladnjačom iz Kiseljaka na obostrano zadovoljstvo”, istakao je Stojanović.

Najzastupljenija i najtraženija sorta na tom području je vilamet, koja se odlikuje dobrim kvalitetom ploda i stabilnim prinosima.

“Osnovni asortiman čini sorta vilamet, koja je zastupljena sa oko 70 posto ukupne proizvodnje zbog svoje prepoznatljivosti i velike potražnje na svjetskom tržištu.

Pored nje, u proizvodnji su zastupljene i sorte miker, tulamin, jesenje sorte maline, kao i kupina. Kvalitet plodova je veoma dobar, a sušne godine uglavnom pogoduju uzgoju maline i ostvarivanju kvalitetnog prinosa”, kaže Stojanović.

Već više od dvije decenije malinarstvom se bavi i Dragan Simeunović iz Milića. Maline uzgaja na oko devet duluma i ostvaruje godišnji prinos oko 13 tona. U narednom periodu planira proširenje proizvodnje te podizanje novih zasada kako bi ukupna površina dostigla jedan hektar.

“Na zasadu uzgajam pet sorti maline, a najzastupljenija je vilamet. Najveći problem svih proizvođača jeste neizvjesnost oko otkupne cijene. Uz to, veliki izazov predstavljaju i stalna poskupljenja repromaterijala, kao i sve češće vremenske neprilike. Ipak, bez obzira na sve poteškoće, radimo s ljubavlju i nadamo se da će se naš trud na kraju isplatiti”, optimističan je Simeunović.

Napominje da su prošle godine troškovi repromaterijala iznosili oko 1.500 KM po dulumu. Sve je značajno poskupjelo, pa je najveći problem što se akontativna otkupna cijena određuje kasno, zbog čega proizvođači ne mogu planirati poslovanje.

“Nije problem u otkupu maline, već u tome što otkupna cijena često nije usklađena sa stvarnim troškovima proizvodnje, koji iz godine u godinu rastu.

Ipak, zbog pojave novog otkupljivača iz Kiseljaka, nadamo se da će ovogodišnja otkupna cijena biti zadovoljavajuća. Ove godine rod je izuzetno dobar, a kvalitet ploda odličan, pa vjerujemo da će i tržište to prepoznati”, istakao je on.

Smatra takođe da se od proizvodnje maline može pristojno živjeti, ali da mladi pokazuju sve manje interesa za ovaj posao.

“Uzgoj maline zahtijeva veliku odgovornost, svakodnevni rad i značajna ulaganja. Proizvodnja je isplativa, naročito na većim površinama, malinarstvo ima budućnost. Međutim, uprkos tome, broj mladih koji se odlučuju za ovu djelatnost i dalje je mali”, upozorava Simenunović.

(TIP/Izvor: Fena/Autorica: Kadira Šakić/Foto: Fena)