Sjedinjene Američke Države upozorile su da bi mogle preispitati svoju ulogu u međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini nakon što članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) nisu uspjele postići dogovor o izboru novog visokog predstavnika za BiH. Dvodnevni sastanak PIC-a, održan u Sarajevu, završen je bez konačne odluke o nasljedniku aktuelnog visokog predstavnika Christian Schmidt, koji je ranije najavio da planira napustiti funkciju iz ličnih razloga.

Neuspjeh u postizanju konsenzusa izazvao je oštru reakciju iz Washingtona. U saopćenju koje je Ambasada SAD-a u Sarajevu objavila na društvenim mrežama kasno u četvrtak, izraženo je nezadovoljstvo zbog, kako navode, nesposobnosti evropskih partnera da postignu dogovor o zajedničkom kandidatu.

Američka strana posebno je istakla podršku italijanskom diplomati Antonio Zanardi Landi, kojeg je Washington vidio kao najprihvatljivijeg kandidata za preuzimanje funkcije visokog predstavnika.

„Sjedinjene Američke Države primaju k znanju neuspjeh evropskih partnera da postignu konsenzus oko evropskog kandidata i razočarane su što su te podjele spriječile Vijeće za implementaciju mira da ispuni svoju obavezu izbora novog visokog predstavnika“, navodi se u saopćenju Ambasade SAD-a.

Washington upozorava na moguće promjene angažmana

Još značajnija bila je poruka da bi američka administracija mogla preispitati svoj budući angažman u Bosni i Hercegovini. „Evropska neodlučnost i činjenica da PIC nije izvršio vlastitu dužnost prema Bosni i Hercegovini prisiljavaju Sjedinjene Države da razmotre svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini“, poručeno je iz Ambasade.

Iako nije precizirano šta bi takvo preispitivanje podrazumijevalo, izjava predstavlja jedno od najoštrijih američkih upozorenja međunarodnim partnerima u vezi s funkcionisanjem mehanizama uspostavljenih nakon potpisivanja Dayton Peace Agreement.

Evropske zemlje podijeljene oko kandidata

Prema navodima više regionalnih i lokalnih medija, članice PIC-a ostale su podijeljene između dva kandidata za funkciju visokog predstavnika. Dok su Sjedinjene Države zagovarale imenovanje Antonija Zanardija Landija, više evropskih država navodno je podržalo francuskog diplomatu Renea Trocaa.

Izvori upoznati s razgovorima tvrde da su pojedine članice Evropske unije stale iza Trocaza nastojeći zadržati snažan evropski utjecaj u Bosni i Hercegovini u trenutku kada se ponovo povećava zabrinutost za političku stabilnost Zapadnog Balkana.

Neslaganja među zapadnim partnerima dovela su do zastoja u procesu izbora, ostavljajući otvorenim pitanje ko će naslijediti Schmidta na jednoj od najvažnijih međunarodnih funkcija u zemlji.

Schmidtov odlazak otvorio pitanje budućnosti OHR-a

Christian Schmidt, njemački političar koji funkciju visokog predstavnika obavlja od 2021. godine, ranije je saopćio da planira podnijeti ostavku, navodeći lične razloge. Međutim, pojedini regionalni mediji posljednjih mjeseci spekulisali su da bi njegova odluka mogla biti povezana i s političkim nesuglasicama između Washingtona i evropskih saveznika, kao i različitim pogledima na buduću ulogu međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Schmidtov mandat obilježile su brojne kontroverzne odluke, uključujući korištenje bonskih ovlasti za nametanje izmjena zakona i intervencije u politički sistem BiH, što je izazivalo različite reakcije domaćih političkih aktera, ali i međunarodnih partnera.

Neizvjesnost oko narednih koraka

Za sada nije poznato kada bi PIC mogao ponovo razmatrati izbor novog visokog predstavnika niti da li će evropske zemlje i Sjedinjene Države uspjeti usaglasiti stavove oko zajedničkog kandidata.

Ostaje nejasno i kakve bi posljedice mogla imati američka najava o mogućem smanjenju ili redefinisanju svoje uloge u međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini, posebno u trenutku kada međunarodna zajednica upozorava na političke tenzije i izazove u funkcionisanju državnih institucija.

Neuspjeh postizanja dogovora unutar PIC-a tako je otvorio nova pitanja o budućnosti funkcije visokog predstavnika, ulozi međunarodne zajednice u BiH i odnosima između Washingtona i evropskih prijestolnica kada je riječ o stabilnosti Zapadnog Balkana.

(TIP7Izvor: federalna.ba/Foto: Arhiva)