Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović izjavio je danas u Sarajevu, nakon sastanka s predsjednikom Evropskog vijeća Antoniom Costom, da je od ključnog značaja da imenovanje novog visokog predstavnika bude provedeno na isti način kao i dosad, odlukom Vijeća za implementaciju mira (PIC), uz očuvanje punih nadležnosti i mandata te institucije.

Istakao je da bi svako drugačije rješenje ili eventualno slabljenje ovlasti visokog predstavnika predstavljalo ozbiljan rizik za stabilnost zemlje, naglašavajući da OHR ima nezamjenjivu ulogu u očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Bećirović je podsjetio da je međunarodna zajednica imala ključnu ulogu u kreiranju Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da je već krajem 1995. godine bilo jasno da bez institucije visokog predstavnika ne bi postojala efikasna instanca za otklanjanje opstrukcija, blokada i pokušaja urušavanja sporazuma.

– Dejtonski sistem je, nažalost, opterećen brojnim mehanizmima etničkog veta i njihovim zloupotrebama, zbog čega je prisustvo visokog predstavnika i dalje nužno – istakao je Bećirović.

Upozorio je da bi u aktuelnom vremenu velikih globalnih potresa svako slabljenje OHR-a, kao čuvara međunarodnog mirovnog sporazuma, moglo imati dalekosežne posljedice, uključujući ugrožavanje mira i stabilnosti ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u širem evropskom kontekstu.

– Ako se to dozvoli, moglo bi destabilizirati i ostatak Evrope. To moramo prepoznati na vrijeme – naglasio je.

Govoreći o političkim odnosima unutar zemlje, Bećirović je kazao da rukovodstvo entiteta Republika Srpska otvoreno pokazuje svoje ciljeve, uključujući, kako je naveo, podrivanje ključnih elemenata Dejtonskog sporazuma, zahtjeve za ukidanje OHR-a i stvaranje pretpostavki za secesiju.

Prema njegovim riječima, svako slabljenje nadležnosti i mandata OHR-a značilo bi direktnu podršku takvim politikama, koje je ocijenio destruktivnim i antidejtonskim, te poručio da se to ne smije dozvoliti.

Bećirović je naveo i da je tokom sastanka s Costom ponovno potvrđeno da su članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u strateški vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine.

Smatra da je u protekle tri godine ostvaren određeni napredak na putu ka EU, ali da ukupna dinamika integracija i dalje nije na potrebnom nivou.

– Nažalost, i dalje se suočavamo sa stalnim opstrukcijama i blokadama evropskog i evroatlantskog puta Bosne i Hercegovine – rekao je.

Kao glavni faktor zastoja izdvojio je politiku aktuelnog rukovodstva entiteta Republika Srpska, za koju tvrdi da je proruska i antievropska, navodeći da takva politika blokira reformske procese i udaljava BiH od evropskih integracija.

Dodao je da rukovodstvo RS, kako je rekao, slijedi direktive iz Moskve i pokušava uskladiti svoju politiku s tim centrom, umjesto s Briselom, što je, prema njegovoj ocjeni, suprotno interesima Bosne i Hercegovine i njenim strateškim opredjeljenjima.

Nakon sastanka sa članovima Predsjedništva, Costa će se sastati i s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.

Predsjednik Evropskog vijeća dolaskom u BiH započinje drugu posjetu zemaljama zapadnog Balkana, a posjetu će okončati 5. juna u Tivtu, gdje će učestvovati na samitu EU – Zapadni Balkan.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Fena/Almir Razić)