Užurbana atmosfera predstojećeg Praznika rada preselila se u prostorije banaka i mikrokreditnih fondacija, gdje građani, uprkos nepovoljnim kamatama, podižu kredite kako bi na „pravi način“ obilježili praznik.

Iz Udruženja mikrokreditnih organizacija u BiH priznaju da je interes za njihove usluge pred blagdane u porastu, dok građani svjedoče o velikim gužvama na šalterima.

– Ja nisam baš dizao kredit za slavlje. Ove godine mi je trebala mala pozajmica od nekoliko hiljada da zatvorim neke stare račune. Međutim, dug nisam mogao zatvoriti na vrijeme. Nisam bio ni svjestan kolika je navala dok mi na šalteru nisu rekli da je Prvi maj pred vratima, kazao je Tarik iz Sarajeva.

Tarik je zbog gužvi pri obradi malih kredita na svoj novac čekao skoro četiri dana duže nego što je uobičajena procedura. 

– Rekli su mi da jednostavno ne može brže. Ljudi pred Prvi maj dolaze i dižu mini kredite za razne stvari, najčešće za prvomajska putovanja. Zbog ogromne gužve, rekli su mi da ne mogu brzo obraditi moj zahtjev. Čekao sam četiri dana duže, ali sam se nekako uspio ‘pokrpiti’, kaže Tarik.

Pojedinačne mikrokreditne organizacije nisu željele govoriti o konkretnim podacima i navici građana da se zadužuju zbog proslave. Poručuju: sve rade po zakonu. 

Elma Zukić, predsjednica Udruženja mikrokreditnih organizacija u BiH (AMFI), potvrđuje veći interes za kredite u ovom periodu.

– Prema podacima naših članica, u periodima uoči većih praznika, uključujući Prvi maj, uobičajeno dolazi do blagog povećanja potražnje za manjim kreditima. Riječ je o sezonskom obrascu prisutnom u cijelom finansijskom sektoru, ističe Zukić, dodajući da najveći dio potrošačkih kredita ipak odobravaju banke.

Zukić ne raspolaže egzaktnim podacima o tome na šta se tačno troši novac. 

– Iako dio sredstava može biti usmjeren na kratkoročne potrebe domaćinstava, dominantna svrha ostaje finansiranje aktivnosti koje generišu prihod i dugoročnu vrijednost. Prosječan iznos kredita kod mikrokreditnih organizacija iznosi 4.300 KM. Kao Udruženje, kontinuirano zagovaramo odgovorno i namjensko kreditiranje, navodi Zukić.

Uzmeš 3.000, dobiješ 2.700, vratiš 3.432 KM

U okviru mini istraživanja redakcije Oslobodjenje.ba, provjerili smo uslove koji se nude građanima. 

Zatražili smo pozajmicu na godinu od 3.000 KM, koliko je dovoljno za kratki porodični prvomajski odmor na moru.  U startu hladan tuš: na ruke dobijete svega 2.700 KM jer mikrokreditna organizacija skida 10% (300 KM) na ime troškova obrade kredita. 

Iako tih 300 maraka nikada niste vidjeli, vaš zvanični dug ostaje punih 3.000 KM. Uz mjesečnu ratu od 286 KM na period od godinu dana, na kraju ćete vratiti ukupno 3.432 KM. 

Za privilegiju da dobijete 2.700 KM za ozbiljniju prazničnu trpezu ili putovanje, mikrokreditnoj organizaciji ste poklonili 732 KM čiste kamate i naknada.

Siromašni, a željni pokazivanja

Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača „Futura“, kaže da ga podaci pretprazničnim o gužvama pred mikrokreditnim organizacijama rastužuju. 

– Ovi krediti se obično uzimaju da bi ljudi preživjeli, kada ih problemi pritisnu uz zid. Sada imamo slučajeve da se ljudi zadužuju pod katastrofalnim uslovima da bi otišli na odmor. To je tužno, s obzirom na to kolike su kamate i koliko su ti krediti zapravo skupi, ističe Bago.

On dodaje da je prirodna želja za odmorom razumljiva, ali je depresivno što je mnogi radnici ne mogu priuštiti bez duga. 

– Mogu shvatiti ljude koji žele obradovati djecu nekim putovanjem, ali mikrokreditne organizacije nisu rješenje. Mislim da je u mnogim slučajevima presudan društveni pritisak. Ljudi žele da pokažu da se imaju i da mogu otići na more za 1. maj, iako realno to sebi ne mogu priuštiti. To nam nameće društvo. Ovaj podatak govori o nama: siromašni smo, a željni pokazivanja, zaključuje Bago.

(TIP/Izvor: Oslobođenje/Autor: Davud Muminović/Foto: Ilustracija/Oslobođenje)