Uracunaj u tih 50000 i zenu,lopove!
Gdje je penzija u Europi dovoljna za život, a gdje jedva pokriva troškove? BiH u crvenom

Udio državnih penzija u pokrivanju troškova života značajno varira širom Evrope. U sjevernoj i zapadnoj Evropi penzije često pokrivaju ili čak premašuju osnovne troškove, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu često nisu dovoljne.
Jesu li državne penzije dovoljne za pokrivanje troškova života u Evropi?
U 20 od 39 evropskih zemalja nisu, prema istraživanju kompanije Moorepay koja se bavi obračunom plata i upravljanjem ljudskim resursima. Troškovi života ne uključuju stanarinu. Kada bi se i ona uračunala, broj zemalja u kojima penzije nisu dovoljne vjerovatno bi bio znatno veći.
Koliki dio troškova života pokrivaju državne penzije (bez stanarine) krajem 2025.?
U 39 evropskih zemalja – uključujući članice EU, zemlje kandidatkinje, zemlje EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo – udio penzija u troškovima života kreće se od 22 % u Gruziji do 225 % u Luksemburgu.
Podaci se odnose na troškove života jedne osobe i jednu prosječnu penziju krajem oktobra 2025.
Moorepay je prikupio podatke o prosječnim penzijama, dok podaci o troškovima života dolaze s platforme Numbeo i predstavljaju nacionalni prosjek. Stvarno stanje može varirati ovisno o gradu, piše Euronews.

Primjerice, u Luksemburgu prosječna državna penzija iznosi 28.790 eura, dok su troškovi života 12.791 euro. To znači višak od 15.989 eura – odnosno penzija je više nego dvostruko veća od troškova života.
Penzije su više nego dvostruko veće od troškova života i u Italiji (210 %) i Finskoj (208 %). Španija (199 %) i Danska (189 %) također su blizu toj razini.
U nekoliko drugih zemalja udio penzija u troškovima života kreće se između 150 % i 180 %, što je i dalje relativno visoko.
To su Island (179 %), Norveška (178 %), Njemačka (176 %), Belgija (170 %), Austrija (165 %), Francuska (160 %), Nizozemska (159 %) i Švedska (158 %).
Šest zemalja nalazi se u rasponu između 100 % i 150 %. Državne penzije ondje su još uvijek dovoljne za pokrivanje troškova života jedne osobe (bez stanarine), ali višak je ograničen.
To su Švicarska (131 %), Irska (126 %), Ujedinjeno Kraljevstvo (120 %), Poljska (112 %), Češka (108 %) i Grčka (103 %).
U 20 zemalja nisu dovoljne
U 20 zemalja penzije nisu dovoljne. U nekim slučajevima ipak pokrivaju više od 80 % troškova života. To su Slovenija (95 %), Slovačka (94 %), Estonija (91 %), Portugal (90 %), Crna Gora (89 %), Litvanija (85 %), Hrvatska (82 %) i Mađarska (81 %).
Međutim, u mnogim zemljama situacija je loša – u nekima penzije pokrivaju manje od 65 % troškova života.
Albanija (29 %), Ukrajina (29 %) i Moldavija (42 %) nalaze se pri dnu, uz Gruziju (22 %). U svim tim zemljama penzije ne pokrivaju ni polovinu troškova života.
Udio penzija u troškovima života iznosi i 53 % u Bosni i Hercegovini, 58 % na Kipru, 61 % u Sjevernoj Makedoniji, 64 % u Turskoj i 65 % u Latviji.
Noel Whiteside, gostujući profesor na Univerzitetu u Oxfordu, ističe da su neke zemlje EU jednostavno siromašnije od drugih te da porodice često moraju nadopunjavati prihode svojih starijih članova i pomagati im.
Uočljive su jasne geografske razlike. U sjevernoj i zapadnoj Evropi, uključujući nordijske zemlje, penzije često pokrivaju ili premašuju osnovne troškove života.
U srednjoj Evropi pokrivenost je umjerena, dok u istočnoj Evropi i na Balkanu penzije uglavnom pokrivaju samo dio troškova.
Euronews je izračunao i pokazatelj „prosječne penzijske potrošnje po korisniku“ kako bi se utvrdilo koje zemlje nude najviše penzije u Evropi.
Taj pokazatelj odnosi se na bruto starosne penzije prema podacima Eurostata. Međutim, Moorepay je koristio drugačiju metodologiju i podatke iz domaćih izvora, uključujući medije.
Starije osobe u Evropi uglavnom se oslanjaju na penzije kao glavni izvor prihoda.
Prema OECD-u, dvije trećine (66 %) prihoda osoba starijih od 65 godina dolazi iz javnih transfera.
Privatne i profesionalne penzije u nekim evropskim zemljama također imaju značajan udio.
David Sinclair, izvršni direktor International Longevity Centre UK, naglašava da je struktura penzionog sistema svake zemlje ključan faktor koji utiče na visinu penzija.
(TIP/Izvor: N1/Foto: ILustracija)







Ostavite komentar
Vaša email adresa neće biti objavljena
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.