Japanski referentni berzanski indeks Nikkei 225 pao je za pet posto, a i druga azijska finansijska tržišta bilježe pad nakon što su cijene nafte skočile na više od 110 dolara po barelu. Taj rast predstavlja ozbiljan izazov za privrede koje u velikoj mjeri zavise od uvoza nafte i gasa iz bliskoistočnog regiona.

Cijene nafte dostigle su najviši nivo u posljednje četiri godine, dok rat na Bliskom istoku, sada u drugoj sedmici, blokira zemlje i lokacije ključne za proizvodnju i transport nafte i gasa iz Perzijskog zaljeva.

Posljednji put kada je cijena nafte prešla granicu od 100 dolara po barelu bilo je 2022. godine, kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.

Cijene su dodatno porasle nakon što su tokom vikenda i Iran i Izrael gađali nove ciljeve, uključujući i civilne objekte.

Napadi na infrastrukturu

Bahrein je optužio Iran da je pogodio jednu od njegovih fabrika za desalinizaciju vode, ključnih za snabdijevanje pitkom vodom u zemljama Perzijskog zaljeva.

Istovremeno, Izrael je pogodio skladišta nafte u Teheranu, što je izazvalo gust crni dim i upozorenja na moguće ekološko zagađenje.

Jutros u 6.00 sati cijena barela brent nafte iznosila je 103,54 dolara u SAD-u, dok je referentna američka sirova nafta porasla na 107,35 dolara po barelu. Obje cijene bile su oko 15 posto više u odnosu na zatvaranje tržišta u petak.

Reakcije svjetskih lidera

Specijalni kineski izaslanik za Bliski istok Zhai Jun pozvao je na prekid napada i osudio gađanje ciljeva koji nisu vojni, uključujući civile.

Južnokorejski predsjednik Lee Jae Myung izjasnio se protiv stvaranja zaliha, panične kupovine i mogućeg dogovaranja cijena između rafinerija i benzinskih stanica.

„Molim vas da proaktivno odgovorite na rastuću nesigurnost na finansijskim i deviznim tržištima, koja su životna snaga naše ekonomije“, rekao je Lee.

Pad na svjetskim tržištima

Fjučersi indeksa S&P 500, Nasdaq kompozitnog indeksa i Dow Jones industrijskog indeksa trgovali su se po cijenama nižim za više od jedan posto, nakon što su kasno u nedjelju pali za više od dva posto.

Indeks Nikkei kasnije je povratio dio ranijih gubitaka, dok je južnokorejski indeks Kospi pao za 6,2 posto.

Kineska finansijska tržišta, koja su obično manje pogođena globalnim trendovima, zabilježila su umjerenije gubitke. Hongkonški indeks Hang Seng pao je za 1,6 posto, a šangajski kompozitni indeks za 0,6 posto. Tajvanski indeks izgubio je 4,4 posto, dok su i druga regionalna tržišta značajno oslabila.

Rizik za globalnu ekonomiju

Ako visoke cijene nafte i gasa potraju, mogle bi imati snažan utjecaj širom svijeta i dodatno zakomplikovati situaciju za zemlje koje se još prilagođavaju višim carinama na izvoz u SAD uvedenim tokom mandata predsjednika Donalda Trumpa, piše agencija AP.

Visoki zvaničnici zemalja jugoistočne Azije sastaju se ove sedmice u Manili na Filipinima, gdje će, između ostalog, razgovarati o načinima suočavanja s ekonomskim šokom izazvanim rastom cijena energenata.

„Cijene nafte će u jednom trenutku dostići vrhunac — možda su ga već dostigle, možda će još rasti — ali vjerovatno će sedmicama, pa čak i mjesecima, ostati na visokom nivou“, rekla je u komentaru İpek Özkardeskaya iz finansijske agencije Swissquote.

Prema njenim riječima, čak i ako se sukob nastavi, cijene energenata će se s vremenom smanjiti, ali bi u međuvremenu visoki troškovi energije mogli ponovo potaknuti globalnu inflaciju i značajno usporiti privredni rast.

(TIP/Izvor: Beta/Foto: Ilustracija/Fena)