Rodna ravnopravnost u Bosni i Hercegovini i dalje je daleko od ostvarenja, a ključni pokazatelji ukazuju na spor i neujednačen napredak. Iako žene čine više od polovine stanovništva, znatno su manje zastupljene u politici, ekonomiji i procesima donošenja odluka, zbog čega su potrebne odlučnije mjere za njihovo ekonomsko osnaživanje i veće učešće u javnom životu.

Istaknuli su to učesnici konferencije “Ravnopravnost spolova: liderstvo, mir i sigurnost u BiH” povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, koju su danas u Sarajevu organizirali Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, u saradnji sa Komisijom za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH), Misijom OSCE-a u BiH i UN Women.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić istaknuo je da ravnopravnost spolova nije samo pitanje ljudskih prava, već i važan faktor ekonomskog i društvenog razvoja.

– Istraživanja pokazuju da bi smanjenje rodnog jaza u zapošljavanju i poduzetništvu značajno ojačalo ekonomiju. Upravo zato smo ovogodišnju konferenciju posvetili temi ženskog liderstva. Vjerujem da žene mogu dati snažan doprinos ekonomiji, politici i društvu u cjelini. Međutim, u BiH smo još daleko od pune ravnopravnosti – kazao je ministar.

Upozorio je da je manje od 40 posto radno sposobnih žena u BiH ekonomski aktivno, dok je stopa zaposlenosti žena gotovo dvostruko niža u odnosu na muškarce. Istakao je i da se tek oko četvrtine žena nalazi na menadžerskim pozicijama, dok u većini kompanija uopće nisu zastupljene u upravljačkim strukturama. Kada je riječ o politici, dodao je da žene čine svega oko 20 posto donosilaca odluka, što je znatno ispod zakonom propisanih 40 posto, naglasivši da takvi podaci jasno ukazuju na potrebu za konkretnim djelovanjem.

– Potrebno je jačati ulogu žene u političkom i javnom životu, ulagati u ekonomsko osnaživanje žena, promovirati ravnopravnu podjelu obaveza u porodici, olakšati usklađivanje privatnog i poslovnog života i snažnije koristiti potencijal ženskog liderstva za izgradnju mira i stabilnosti. Na to nas obavezuju zakoni, međunarodne obaveze i naša evropska budućnost. Međutim, prije svega, na to nas obavezuju naše građanke i građani, posebno mladi, u kojima leži snaga za pravednije i uspješno društvo – poručio je ministar Hurtić.

Prva zamjenica predsjedavajućeg Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH Mia Karamehić – Abazović navela je podatke najnovijih istraživanja UN Women, koji pokazuju da će ženama u BiH trebati više od stotinu godina da dostignu muškarce na vodećim položajima u ekonomskom, odnosno poslovnom sektoru.

– Slična je situacija i što se tiče politike. Iako po rezultatima popisa iz 2013. godine žene čine 50,3 posto populacije u BiH, na državnom i entitetskom nivou vlasti one su zastupljene sa samo 25 posto – kazala je.

Ove podatke ocijenila je zabrinjavajućim, izrazivši nadu da će se u budućnosti razviti šire razumijevanje da jednaka zastupljenost žena nije samo pitanje ženskih prava, već pitanje društvenih prava u cjelini. Naglasila je da je riječ o društvenom problemu koji polovinu stanovništva BiH de facto drži u podređenom položaju i uskraćuje im mogućnost da učestvuju u procesima u kojima se donose ključne odluke.

Karamehić-Abazović je istaknula i to da, po brojnim istraživanjima, ali i svakodnevnim iskustvima u porodicama, žene često nose veći dio tereta i u privatnom i u profesionalnom životu – više rade u domaćinstvu, ali i u svojim poslovnim angažmanima.

Naglasila je da takva situacija, u kojoj žene daju veći doprinos, a istovremeno imaju manju zastupljenost u procesima odlučivanja, nije poruka kakvu društvo želi poslati.

Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH Arnhild Spence kazala je da ciljevi održivog razvoja predstavljaju razvojnu agendu kojoj je BiH pristupila i koja ima vrlo ambiciozne ciljeve koje treba ostvariti do 2030. godine.

Napomenula je pokazatelji ključnih statistika u BiH, kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti, pokazuju vrlo neujednačen napredak.

– Učešće žena na tržištu rada je manje od 40 posto, a svaka druga žena u BiH tokom života doživi neki oblik nasilja. Tokom 2024. godine, otprilike jedna žena mjesečno ubijena je u femicidu. Istovremeno, dok se sve to dešava, oko 80 posto žena koje trpe nasilje nikada ga ne prijavi. Ovi ključni podaci jasno pokazuju da još uvijek postoji mnogo posla kada je riječ o postizanju rodne ravnopravnosti u BiH – potcrtala je rezidentna koordinatorica UN-a u BiH.

Spence je također podsjetila na Rezoluciju 1325 Vijeća sigurnosti UN-a, čiji je potpisnik i BiH, te kazala da se trenutno čeka da Vijeće ministara usvoji nacionalni akcioni plan koji proizlazi iz te rezolucije. Istaknula je da je izuzetno važno da taj plan bude usvojen u što skorijem roku da bi se omogućio nastavak njene provedbe u BiH.

Medijima se obratio i šef Misije OSCE-a u BiH ambasador Rick Holtzapple koji je kazao da iako je ostvaren napredak, rodna ravnopravnost mora postati stvarnost u praksi, a ne samo obaveza na papiru.

– U vrijeme globalne nesigurnosti prava žena ne smiju biti gurnuta u stranu. Inkluzivno učešće žena jača mir, povjerenje u institucije i otpornost društva. Misija OSCE-a u BiH ostaje predana jačanju političkog učešća žena i uključivanju rodne ravnopravnosti u sve oblasti svog rada. Ovo je odlučujući trenutak, moramo aktivno braniti i ubrzati napredak prema ravnopravnosti – istakao je ambasador.

Zaključio je da ne može biti trajne demokratije, sigurnosti i prosperiteta bez punog, ravnopravnog i kompletnog učešća žena.

Cilj današnje konferencije je ukazati na obaveze daljnjeg unapređenja ravnopravnosti spolova u BiH te naglasiti značaj primjene CEDAW Opće peporuke broj 40 o paritetu 50/50, kao ključnog okvira za osiguranje ravnopravnog učešća žena u procesima donošenja odluka.

Također, cilj je i ukazati na značaj primjene Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 “Žene, mir i sigurnost” u BiH.

(TIP/Izvor: Fena/Foto:  Fena/Amer Kajmović)