Njemica Jana nedavno se preselila u Austriju i neugodno se iznenadila prilikom kupnje u Ikei. Za nekoliko sitnica za novi stan platila je, prema vlastitim riječima, neočekivano visok iznos, što ju je potaknulo da usporedi cijene s onima u svojoj domovini. Ispostavilo se da su isti proizvodi u austrijskoj Ikei znatno skuplji.

U videu objavljenom na TikToku Jana je objasnila da je kupila tek nekoliko okvira za slike, kutija za pohranu i nekoliko sitnica poput četke za WC i valjka za uklanjanje dlačica. Iako je znala da su mnoge stvari u Austriji skuplje nego u Njemačkoj, konačni račun od 160 eura za te artikle ipak ju je šokirao.

Usporedba cijena

Iz znatiželje je na internetu provjerila razlike. Kutije za pohranu koje je u Austriji platila 7.99 eura po komadu, u Njemačkoj stoje 4.99 eura. Okvir za slike modela Lomviken u Austriji košta 12.99 eura, a u Njemačkoj 8.99 eura (isto koliko i u Hrvatskoj).

Jana je zatim usporedila i cijene namještaja. Komoda Malm u Austriji stoji 169 eura, dok u Njemačkoj košta 129 eura. Na kraju je pokazala i kauč Söderhamn, koji je u Austriji 1019 eura, a u Njemačkoj 799 eura.

Koliko ti isti predmeti koštaju u Hrvatskoj?

Kutije za pohranu Uppdatera u Hrvatskoj koštaju 3.99 eura, dok je cijena okvira za slike Lomviken, kao i u Njemačkoj, 8.99 eura. Malm komoda sa šest ladica u Hrvatskoj košta 149 eura, a kauč Söderhamn je 779 eura, što je povoljnije nego u Njemačkoj i Austriji.

Fenomen “austrijske nadoplate”

Fenomen o kojem govori Jana poznat je pod kolokvijalnim nazivom “austrijska nadoplata”, a odnosi se na to da su mnogi proizvodi i usluge u Austriji znatno skuplji nego u usporedivim zemljama, posebno Njemačkoj, čak i kada je riječ o identičnim brendovima i robi.

Kao najčešći razlozi navode se manje tržište, što znači i manju konkurenciju te manju količinu naručene robe, viši troškovi logistike i distribucije, razlike u porezima i drugim davanjima te specifične cjenovne strategije kompanija.

Činjenica je da je formiranje cijena složen proces na koji utječe niz faktora, poput nabavnih uvjeta, logistike, konkurencije i zakonskih okvira. Dok se razlike u prehrambenom sektoru mogu djelomično objasniti troškovima prijevoza ili regionalnom proizvodnjom, kod ostalih proizvoda u igru ulaze dodatni mehanizmi – od cjenovnih politika proizvođača i manjeg tržišnog obujma do slabije konkurencije internetskih trgovina ili viših fiksnih troškova za trgovce, piše Index.hr.

(TIP/Foto: Screenshot: TikTok)