Dr. Selma Kadić‑Maglajlić dobitnica istraživačke nagrade na Copenhagen Business School

Dr. Selma Kadić-Maglajlić, profesorica i istraživačica na Copenhagen Business School, dobitnica je prestižne DSEB Research Award – istraživačke nagrade koju dodjeljuje Odsjek za strategiju i poduzetništvo (Department of Strategy and Entrepreneurship – DSEB). Nagrada je dodijeljena za izuzetan naučni doprinos u razumijevanju kako radno okruženje i zahtjevi posla dugoročno oblikuju ličnost, ponašanje i mentalno zdravlje zaposlenih.

Od Bosne do Kopenhagena: akademski put s međunarodnim utjecajem

Biografija dr. Selme Kadić-Maglajlić važan je dio ove priče. Porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Selma pripada generaciji bh. naučnica koje su izgradile međunarodne akademske karijere, a istovremeno zadržale snažnu intelektualnu i vrijednosnu vezu s regijom iz koje dolaze. Danas je jedna od vodećih istraživačica u oblasti marketinga, organizacijskog ponašanja i prodaje, s radovima objavljenim u najuglednijim svjetskim naučnim časopisima.

Njena karijera na Copenhagen Business School nije rezultat slučajnosti, već dugogodišnjeg, sistematičnog rada u izuzetno konkurentnom akademskom okruženju. Upravo zato ova nagrada ima dodatnu težinu: ona potvrđuje da istraživanje koje dolazi iz iskustva ljudi s Balkana može oblikovati globalne akademske i poslovne rasprave.

Posao nas ne samo zapošljava – on nas mijenja

U središtu Selminog nagrađenog istraživanja nalazi se jednostavno, ali moćno pitanje: šta dugoročno čini posao ljudima? Njeni nalazi pokazuju da ličnost nije fiksna kategorija s kojom ulazimo na tržište rada. Naprotiv, dugotrajna izloženost stresu, emocionalnom pritisku, neizvjesnosti i složenim odnosima – posebno u zahtjevnim ulogama poput B2B prodaje, može dovesti do stvarnih, mjerljivih promjena u ličnosti.

Ova perspektiva je posebno relevantna i za Bosnu i Hercegovinu, gdje veliki broj ljudi radi u uslovima nesigurnosti, visokih očekivanja i ograničenih sistemskih mehanizama podrške. Selmino istraživanje pomaže da se problemi poput burnouta, anksioznosti i emocionalne iscrpljenosti prestanu posmatrati kao lični neuspjeh pojedinca, a počnu razumijevati kao posljedica načina na koji su poslovi i organizacije dizajnirani.

Nevidljive teme koje oblikuju radnu svakodnevicu

Jedan od najvažnijih doprinosa Selminog rada jeste fokus na teme koje se često zanemaruju ili minimiziraju: nepristojnost na radnom mjestu, mikroagresije, rodne i profesionalne predrasude, emocionalni rad. Iako se ove pojave često doživljavaju kao “sporedne”, njena istraživanja pokazuju da one imaju snažan kumulativni efekt na profesionalni razvoj, samopouzdanje i mentalno zdravlje.

Za društva poput bosanskohercegovačkog, koja još uvijek prolaze kroz tranziciju i traže održive modele rada i upravljanja, ovakvi uvidi su izuzetno vrijedni. Oni nude naučno utemeljen okvir za razgovor o dostojanstvu rada, kvalitetu radnih odnosa i dugoročnim posljedicama lošeg upravljanja ljudima.

Zašto je ova nagrada važna i za Bosnu i Hercegovinu

Dodjela DSEB Research Award Selmi Kadić-Maglajlić nije samo individualno priznanje. Ona je i podsjetnik na potencijal koji Bosna i Hercegovina ima u svojoj dijaspori, u ljudima koji rade na vrhunskim svjetskim institucijama, ali svojim istraživanjima, temama i vrijednostima ostaju duboko povezani s izazovima društava iz kojih potiču.

U vremenu kada se često govori o “odlivu mozgova”, ovakvi primjeri pokazuju da znanje ne poznaje granice, ali da odgovornost prema društvu iz kojeg dolazimo može imati globalni domet.

Poruka koja nadilazi akademiju

Poruka Selminog istraživanja je jasna: dobri rezultati ne smiju se graditi po cijenu ljudi. Ako posao može mijenjati ličnost, onda su organizacije, bilo u Danskoj, Bosni i Hercegovini ili bilo gdje drugo, odgovorne za smjer u kojem se te promjene odvijaju.

U tom smislu, ovo priznanje nije samo akademska vijest, već i važna lekcija za menadžere, donosioce odluka i društvo u cjelini. Jer način na koji radimo, dugoročno oblikuje i to kakvi ljudi postajemo.

(TIP/Izvor: bhfuturesfoundation.org/Foto: FB)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.

  1. MA DA, ne treba ništa mijenjati ili probati... samo ostati u srednjem vijeku - to smo mi