Prestižna Humboldtova nagrada za dr. Natašu Lukić Kovač

Veliko i zasluženo međunarodno priznanje stiglo je ovih dana u akademsku zajednicu regiona. Nataša Lukić Kovač, viša asistentica i istraživačica na Institutu za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo. pri Univerzitetu u Beogradu, dobitnica je prestižne Humboldtove postdoktorske stipendije, koju dodjeljuje Alexander von Humboldt Foundation.

Ova stipendija je izuzetno prestižna i smatra se jednom od najuglednijih nagrada na svijetu za međunarodne istraživače, jer omogućava dugoročni istraživački rad u Njemačkoj. Dodjeljuje se isključivo naučnicima sa vrhunskim dosadašnjim rezultatima i snažnim međunarodnim potencijalom, a članstvo u Humboldtovoj zajednici (“Humboldtians”) predstavlja trajnu pripadnost globalnoj mreži naučne izvrsnosti.

Istraživanje otpornosti biljaka na stres – u Frankfurtu

U okviru stipendije, dr. Lukić Kovač će svoje postdoktorsko istraživanje realizirati na Goethe University Frankfurt, pod mentorstvom Sotirios Fragkostefanakis. Fokus njenog rada bit će na otpornosti biljaka na stres i „biljnoj memoriji stresa“, temama od ključnog značaja u savremenoj biljnoj biologiji, naročito u kontekstu klimatskih promjena, suša i ekstremnih temperatura.

Riječ je o istraživanjima koja imaju direktne implikacije za održivu poljoprivredu, sigurnost hrane i razvoj otpornijih biljnih kultura, što dodatno naglašava njihov naučni i društveni značaj.

Dva doktorata i izuzetan akademski put

Posebnu težinu ovom priznanju daje i impresivna akademska biografija dr. Nataše Lukić Kovač. Ona je doktorirala ekologiju na Univerzitetu Hohenheim u Njemačkoj, gdje je stekla značajno iskustvo kroz istraživački rad u oblasti biodiverziteta i botaničkih nauka. Drugi doktorat odbranila je na University of Novi Sad iz oblasti biohemije biljaka.

Nakon završetka doktorskih studija, donijela je svjesnu odluku da se vrati u Bosnu i Hercegovinu, kako bi doprinijela razvoju akademske i naučne zajednice svoje zemlje. Radila je kao docentica na University of Banja Luka (Šumarski fakultet), a od prošle godine svoju karijeru nastavlja u Beogradu, u okviru Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo.

Snaga institucije, tima i međunarodnih mreža

U svojoj objavi, dr. Lukić Kovač posebno je naglasila podršku matične institucije i kolega iz grupe za Molecular Plant Biology, čija su kolegijalnost, mentorstvo i kontinuirana podrška igrali ključnu ulogu u ovom uspjehu. Istakla je i važnost međunarodnih naučnih mreža, posebno RECROP COST, koje su omogućile da se profesionalni networking pretvori u konkretne, visokokvalitetne naučne saradnje.

Zašto je ovo važno i šire gledano?

Uspjeh dr. Nataše Lukić Kovač nije samo lično priznanje. On je jasna potvrda kvaliteta znanja, istraživanja i naučnog potencijala koji dolaze iz Bosne i Hercegovine i regiona, te snažan primjer da se povratak i doprinos lokalnoj zajednici mogu uspješno povezati s vrhunskom međunarodnom karijerom.

U vremenu kada se često govori o „odlivu mozgova“, ovakve priče pokazuju da su povratak, umrežavanje i međunarodna vidljivost ne samo mogući, već i ključni za dugoročni razvoj nauke i društva.

Iskrene čestitke dr. Nataši Lukić Kovač na ovom izuzetnom priznanju, uz želju da njen rad u Frankfurtu donese nova saznanja, snažne saradnje i dodatnu inspiraciju mladim istraživačima u Bosni i Hercegovini i šire.

(TIP/Izvor: bhfuturesfoundation.org/Foto: FB)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.