Čak 12 političkih partija podržat će kandidaturu za novi mandat Denisa Bećirovića u Predsjedništvu BiH.
Za Oslobođenje Bećirović govori o rezultatima i planovima…

Nedavno je Asim Mujkić kazao kako ste jedan od rijetkih koji je mandat proveo radeći ono što član Predsjedništva i treba da radi, dakle, nastojeći da se izmaknete od unutarstranačkih, pa i međunacionalnih obračuna, ističući u prvi plan Bosnu i Hercegovinu i njezin položaj u okruženju i svijetu. Jeste li Vi zadovoljni urađenim?

– Prije svega, drago mi je čuti takvu ocjenu uglednog univerzitetskog profesora i naučnika. Od momenta kad sam izabran za člana Predsjedništva BiH, potpuno sam posvećen obavljanju ove odgovorne dužnosti. Od oktobra 2022. bavim se isključivo državnom politikom, u skladu s Ustavom i zakonima BiH. Sarađujem sa svima na pitanjima koja su u interesu države Bosne i Hercegovine i njenih građana i naroda. Podržavam svaki dobar korak koji donosi više napretka, pravde i evropskih vrijednosti u našem društvu. Istovremeno, uvijek sam prepreka svim onim potezima koji nisu dobri za našu državu.

Institucionalizacija sjećanja

Kada je riječ o rezultatima, želim naglasiti da sam u veoma složenim globalnim i unutrašnjim okolnostima uvijek pokušavao izvući maksimum u datoj situaciji. Uprkos nepovoljnim okolnostima i složenom procesu usvajanja odluka, postignuti su brojni konkretni rezultati u različitim oblastima. Posebnu pažnju posvetio sam proaktivnoj vanjskoj politici, jačanju starih savezništava, obnavljanju pokidanih veza i boljem međunarodnom pozicioniranju Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu, ostvarili smo važne diplomatske pobjede, a jedna od njih je usvajanje Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a. Postali smo prepoznati širom svijeta kao promotori civilizacijskih normi. Već u kratkom periodu nakon usvajanja Rezolucije, vidljivi su konkretni efekti, kao što su otvaranje memorijala posvećenih genocidu u Srebrenici, ispred sjedišta UN-a u New Yorku, na Trgu UN-a u Beču te na groblju Père Lachaise u Parizu. Ovi memorijali predstavljaju trajnu institucionalizaciju sjećanja unutar globalnog javnog prostora, čime se pitanje genocida u Srebrenici iz nacionalnog i regionalnog konteksta nepovratno prenosi na univerzalni nivo.

Dodatni indikator dugoročnog značaja Rezolucije predstavlja uspostavljanje posebnog programa UN-a The Srebrenica Genocide and the United Nations Outreach Programme, čime se osigurava kontinuirana međunarodna vidljivost i normativna reprodukcija njenog značenja. Ovi rezultati nadilaze dimenziju jednokratnog diplomatskog uspjeha i postaju trajna tekovina. Intenzivna vanjskopolitička agenda imala je pozitivan uticaj na dugoročne strateške interese Bosne i Hercegovine. Također, dosljednim i institucionalnim djelovanjem pravovremeno i odgovorno sam reagirao, s ciljem zaštite ustavnog poretka države i poštivanja nadležnosti državnih institucija.

Pred Ustavnim sudom BiH ostvarene su izuzetno važne pravne pobjede. Putem sedam zahtjeva Ustavnom sudu BiH, pravnim putem spriječio sam primjenu neustavnih zakona u bh. entitetu RS, koji su predstavljali ozbiljnu prijetnju suverenitetu Bosne i Hercegovine. Značaj tih pravnih pobjeda ogleda se u tome da se one pozicioniraju kao institucionalni odgovor na politički voluntarizam. Upravo zato, insistiranje na ustavnim procedurama i sudskoj kontroli političkih odluka ima stabilizirajuću funkciju za demokratski poredak. Ovakav pristup zaštiti države BiH i njenih suštinskih interesa doprinosi jačanju institucionalne kulture odgovornosti, delegitimizaciji antiinstitucionalnih narativa, te reafirmaciji ideje da se država brani putem institucija, a ne mimo njih. Na ovaj način se gradi pretpostavka za dugoročnu institucionalnu stabilnost BiH. Pravne pobjede pred Ustavnim sudom BiH su pobjede u korist Bosne i Hercegovine i svih njenih građana.

Kako cijenite stanje u regiji i odnose u trokutu Zagreb – Sarajevo – Beograd?

– Regija još ne izvlači pouke iz tragične prošlosti i to je ozbiljan problem. Umjesto da učimo na pozitivnim primjerima, u susjedstvu se nerijetko reafirmiraju opasne politike i ideologije. U godinama nakon Drugog svjetskog rata samo su rijetki vjerovali da je moguće ujedinjenje našeg kontinenta. Evropski velikani, kao što su Schuman, Adenauer i Spinelli, pokazali su da je vizija ujedinjene Evrope jača od straha, predrasuda i mržnje. Politička mudrost evropskih lidera spojila je dotadašnje neprijatelje u saveznike koji su izgradili jedinstveni evropski projekt, simbol trajne saradnje i strateške vizije za Evropu. Ovu važnu lekciju trebamo shvatiti i primijeniti i u našoj regiji.

Na Zapadnom Balkanu ne bi smjeli zaboraviti da je proces evropskih integracija dvosmjerna ulica. Put ka Evropskoj uniji ne znači samo uzimanje novca iz evropskih fondova i razvojnih projekata. To, prije svega, podrazumijeva preuzimanje temeljnih evropskih vrijednosti i standarda. Nažalost, svjedočimo trendovima da se u pojedinim državama regije evropske vrijednosti potiskuju, a umjesto njih se afirmira praksa nespojiva s modernom demokratijom. Takav trend trebamo zaustaviti. Naša budućnost je u uspostavljanju međudržavnih odnosa po uzoru na države EU. To mora postati istinsko opredjeljenje. Jedino tako možemo graditi mir, sigurnost i razvoj u zajedničkom interesu. Skandinavski mo­del sa­rad­nje vjerovatno ne možemo kopirati u našoj regiji, ali iz njega možemo izvući pozitivna iskustva. Skandinavske države pre­po­zna­le su pred­no­sti saradnje i na­šle na­či­n da kreiraju ambijent za ubrzani eko­nom­ski raz­voj. Učimo iz ovog i sličnih primjera.

Strateški ciljevi

Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata, suverena i nezavisna država, članica UN-a. Odnosi BiH s Republikom Srbijom i Republikom Hrvatskom moraju biti zasnovani na potpunom poštivanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, kao i na principima Povelje UN-a i općeprihvaćenim normama međunarodnog prava, prema kojima je zabranjeno miješanje jedne ili više država u unutrašnje ili vanjske poslove druge države. BiH ostaje čvrsto opredijeljena za dijalog, saradnju i razvoj dobrosusjedskih odnosa sa Srbijom i Hrvatskom, na temelju međusobnog uvažavanja i poštivanja i aktivno učestvuje u nizu regionalnih inicijativa s ciljem unapređenja saradnje u regiji. Postoji ogroman potencijal da se međudržavni odnosi BiH, Hrvatske i Srbije unapređuju. Ne smijemo ponavljati greške iz prethodnih decenija. Teške riječi i nekorektni potezi nisu doveli do dobrih rješenja. Najlakše je populističkim riječima sticati političke poene. Ja to neću raditi jer to nije dobar put u budućnost. Umjesto dosadašnjih beskorisnih svađa, moramo, kao dobri susjedi, rješavati preostala otvorena pitanja. Ponudimo našim ljudima razvoj, saradnju i sigurnost. Smatram da je to u najboljem interesu naših država.

Za razliku od prethodnika, Vaša su putovanja prioritetno okrenuta Zapadu: kako našu zemlju ugurati na evropske šine, kako natjerati likove poput Dragana Čovića da u ime svih ljudi u ovoj zemlji obustave blokade i dozvole procese reformi?

– Strateški vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine su punopravno članstvo u EU i NATO-u. Te ciljeve su usvojili nadležni državni organi. O tome nema pregovaranja i trgovanja, ti ciljevi se mogu jedino promijeniti tamo gdje su i definirani – u državnim organima BiH. Dok se ne promijene, obaveza je svih zvaničnika da rade na njihovoj realizaciji. Najbolja moguća saradnja BiH s članicama NATO-a i EU je naš državni interes. Kada radite dosljedno i odgovorno, to onda prepoznaju i vaši partneri. Mi smo nerazdvojni dio Evrope. Multikulturalne EU i Bosna i Hercegovina su nerazdvojno povezane i komplementarne. Kao što je BiH, zbog ekonomskih, pravnih, političkih, sigurnosnih i drugih razloga, stalo da bude dio EU, smatram da je i EU, iz geopolitičkih i drugih razloga, bitno da dinamizira proces integracije država Zapadnog Balkana. Smatram da je u interesu i EU da podrži građansko društvo u Bosni i Hercegovini. Naša država u Evropi može biti samo ono što Evropa jeste, građansko društvo u kojem su etnička, vjerska i druga prava dio ukupnog seta ljudskih prava. U Ustavu BiH postoji Evropska konvencija o ljudskim pravima, koja je sastavni dio našeg ustavnog sistema. Ova konvencija i njeni protokoli se, prema Ustavu BiH, direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ona ima prioritet nad svakim drugim zakonom. U BiH više nema prostora za antievropska, diskriminatorska i asimetrična rješenja. Našoj zemlji treba istinska i dosljedna implementacija evropskih principa i demokratskih standarda. Političari poput Dragana Čovića će morati da na djelu pokažu da li su za evropske vrijednosti.

Kako funkcionira Predsjedništvo BiH?

– Dosljedno insistiram na tome da Predsjedništvo BiH radi u skladu s Ustavom i zakonima BiH, kao i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH. Svi postdejtonski sazivi Predsjedništva BiH bili su opterećeni teškim bremenom prošlosti, uključujući i ovaj saziv. Ipak, ovaj saziv Predsjedništva BiH usvojio je stotine važnih odluka koje jačaju ekonomiju, odbrambeni sistem i našu vanjskopolitičku poziciju.

Zloupotreba javnog novca

Moje djelovanje unutar Predsjedništva BiH pokazuje da ustavna arhitektura ne mora nužno voditi institucionalnoj pasivnosti. Čak i u visoko fragmentiranom političkom sistemu mogu se ostvariti vidljivi unutrašnjopolitički i vanjskopolitički efekti ukoliko se ustavne nadležnosti shvate kao aktivni instrumenti, a ne kao formalne prepreke. Umjesto oslanjanja na argument ustavne nemogućnosti, dosljedno sam koristio definirane ovlasti člana Predsjedništva BiH kako bih djelovao konstruktivno i na unutrašnjopolitičkom i na vanjskopolitičkom planu.

Činjenica je da živimo u izuzetno složenom postdejtonskom ambijentu, koji se uveliko reflektira i na Predsjedništvo BiH. Ipak, moj pristup je jasan i dosljedan: u Predsjedništvu BiH insistiram na ustavnosti, zakonitosti i političkoj odgovornosti, ali, prije svega, na zaštiti interesa svih građana BiH, bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili političku pripadnost. Smatram da je odgovornost članova Predsjedništva BiH da, i u složenim okolnostima, osiguraju nužno potrebni institucionalni konsenzus, koji će omogućiti zaštitu interesa države i svakog njenog građanina.

Nedavno je vođena žestoka javna debata, a povodom desetina, neki će reći i stotina miliona dolara koji su iz budžeta RS-a otišli mahom američkim lobistima da bi Dodik, njegova djeca i najbliži suradnici bili izbrisani s crne OFAC-ove liste, a državni ministar spoljnih poslova Elmedin Konaković bukvalno je bio izložen kampanji progona jer je animirao Bosance i Hercegovce da budu lobisti naše zemlje: u čemu je problem?

– Od početka mandata vrlo jasno sam ukazivao i upozoravao na opasnosti po Bosnu i Hercegovinu i regiju od secesionističkog djelovanja režima u bh. entitetu RS, predvođenog Miloradom Dodikom. Upozoravao sam na trošenje desetina i stotina miliona maraka javnog novca iz entiteta RS, odnosno države Bosne i Hercegovine, na lobiranje u SAD-u radi skidanja ličnih sankcija s crne OFAC-ove liste Dodika i najbližih saradnika. Ovdje se radi o otvorenoj zloupotrebi javnog novca za odbranu ličnih interesa, a ne javnog dobra ili javnog interesa. Sankcije nisu uvedene entitetu RS, nego Dodiku i pojedincima zbog politike koja je međunarodno prepoznata kao prijetnja Dejtonskom mirovnom sporazumu i vladavini prava u BiH. Takva praksa zahtijeva institucionalni odgovor, od finansijske i krivične odgovornosti, do međunarodnog razotkrivanja činjenica da se novcem građana pokušava potkopati međunarodni pravni poredak, ali i pravni poredak Bosne i Hercegovine.

Napadi na zvaničnike BiH koji animiraju našu dijasporu u Americi nisu iznenađenje. Onima koji ruše i ne vole Bosnu i Hercegovinu problem su oni koji je brane. Danas je država BiH evidentni pobjednik, a Dodik osuđenik i smijenjeni predsjednik, bez ikakvog kredibiliteta u državi i inostranstvu.

Lider SDA Bakir Izetbegović još poodavno govori o kandidaturi, ali se ona ne potvrđuje, lider Stranke za BiH Semir Efendić potvrdio je utrku za člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka, analitičari vjeruju da se ove sezone bošnjački glasovi neće rasipati upravo zbog jake konkurencije, a 12 stranaka podržava Vas: šta očekujete?

– Demokratsko je pravo političkih stranaka da kandidiraju koga žele za funkciju člana Predsjedništva BiH. Sasvim je logično da za ovu poziciju konkurira veći broj kandidata, tako da ljudi imaju priliku da uporede ostvarene rezultate i programe. Na kraju, ne odlučuju političke stranke, već građani Bosne i Hercegovine.

Podrška mojoj kandidaturi za člana Predsjedništva BiH je snažnija i od one iz 2022. godine. To su velika obaveza i odgovornost. S druge strane, moj glavni protukandidat iz 2022. ne može da osigura podršku čak ni svoje matične stranke.

Težina izgovorenih riječi

Ljudi su prepoznali da je moja uloga integrirajuća. Kad kažem integrirajuća, onda se to, između ostalog, odnosi na okupljanje demokratskih i bosanskohercegovački orijentiranih političkih snaga oko strateških tema. Od mene nećete čuti neprimjerene izjave o drugim političkim strankama ili pojedincima. Moramo voditi računa o izgovorenim riječima, čuvati i poštivati dostojanstvo drugih i sarađivati u zajedničkom interesu.

Svi se trebamo usmjeriti na suštinska pitanja Bosne i Hercegovine. Ozbiljni ljudi moraju projektirati budućnost države ne samo za jedan mandat već dugoročno. Odgovorni ljudi se kontinuirano, u skladu s izazovima vremena, bave izradom utemeljenih i realnih projekcija gdje vidimo našu državu za 10 ili više godina. Zašto to ne bismo činili i mi u BiH? Mi ne smijemo razvijati strah od budućnosti. Imamo znanje i ljude koji nas mogu povući naprijed. Ovih 10 mjeseci do izbora će brzo proći, a onda slijede nova velika iskušenja. Trebaju nam ljudi koji imaju znanje, iskustvo i dobre veze s ključnim vanjskopolitičkim centrima moći.

Bez sumnje ste ponosni na Rezoluciju o Srebrenici i Cvijet Srebrenice u New Yorku, no kažu da u periodu priprema oko Rezolucije niste ni spavali, a čini se da je trebalo vremena da – koliko to god iznenađujuće bilo – i domaća javnost shvati i prihvati značaj izglasavanja ovog dokumenta u UN-u: kako to objasniti?

– Usvojena Rezolucija je rezultat dobrog planiranja, kvalitetnih priprema, znalačkog povlačenja diplomatskih i drugih poteza i ogromnog rada. Riječ je o veoma kompleksnom projektu koji je uspješno doveden do kraja u najtežim globalnim okolnostima u ovom stoljeću. U procesu usvajanja Rezolucije vođeni su intenzivni diplomatski razgovori na najvišem nivou, često u atmosferi snažnih političkih pritisaka i otvorenih pokušaja osporavanja sudski utvrđenih činjenica.

Istina o genocidu počinjenom nad Bošnjacima u Srebrenici ostaje trajno zapisana u globalnom institucionalnom pamćenju. Bilo je puno pesimista koji nisu vjerovali u uspjeh ovog projekta. Istovremeno sam morao sa saradnicima da aktivno djelujem i trpim brojne napade na domaćoj političkoj sceni. Ipak, ni u jednom momentu nisam odustajao, jer sam čvrsto vjerovao u pozitivan ishod. Poslije dugo vremena pokazali smo da možemo pobjeđivati na svjetskoj sceni.

Zbog uspješnog vođenja procesa usvajanja Rezolucije, Udruženje Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa i Udruženje žrtava i svjedoka genocida uručili su mi Povelju pravde, koja za mene predstavlja veliku čast. Povelja pravde nosi dodatnu odgovornost da ostanem dosljedan u borbi za očuvanje vrijednosti koje ona nosi.

Rezolucija je jedna od naših najvažnijih diplomatskih i moralnih pobjeda. Ona je vanjskopolitička prekretnica za Bosnu i Hercegovinu. Ali, ona može biti prekretnica i na unutrašnjopolitičkom planu. Rezolucija govori da samo ozbiljan i sistematičan rad može dati rezultate. Trčanje za instant-rezultatima i politika davanja teških riječi za dnevnopolitičku upotrebu ne mogu polučiti dobar rezultat. Vrijeme je da naučimo ovu lekciju.

Ove godine 9. januar ste bukvalno ukrali Miloradu Dodiku, s obzirom na to da je vijest u regiji bila Vaša posjeta Srebrenici: je li i to način da se staloženo i mirno u žižu javnosti vrati poredak istinskih vrijednosti, toliko neophodan u ovim secesionističkim nasrtajima na zemlju?

– Na destruktivnu politiku ne trebamo odgovarati populističkim izjavama. Smatram da trebamo povlačiti odgovorne i snažne poteze. 9. januara bio sam u Memorijalnom centru Potočari, na državnoj teritoriji Bosne i Hercegovine, kako bih iskazao pijetet prema žrtvama genocida i poslao jasnu i odgovornu poruku. Smatram da je dužnost svakog odgovornog nosioca javne funkcije da, upravo u vremenima kada se pokušavaju relativizirati činjenice i izvrnuti vrijednosti, govori jasno i argumentirano.

Diskriminatorski čin

Kada govorimo o 9. januaru, važno je razdvojiti političke fraze od ustavnopravnih činjenica. Bosna i Hercegovina ima državni kontinuitet, potvrđen međunarodnim pravom. Entiteti nemaju takav kontinuitet. To nisu samo politička mišljenja nego pravne činjenice sadržane u Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH. Ustavni sud BiH je u svojim konačnim i obavezujućim odlukama utvrdio da je 9. januar diskriminatoran i ne predstavlja inkluzivno sjećanje svih građana. Zbog toga ni historijski, ni moralno, ni pravno, 9. januar ne može biti datum slavljenja i praznik, već datum koji opominje kuda vodi politika mržnje i nasilja. Venecijanska komisija je na 96. plenarnoj sjednici, od 11. i 12. oktobra 2013. godine, usvojila mišljenje o usklađenosti izbora dana bosanskohercegovačkog entiteta RS s antidiskriminatornim standardima Vijeća Evrope, odnosno Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Komisija je zaključila da je proslava 9. januara, kao dana bh. entiteta RS, diskriminatorski čin prema ostalim narodima u tom dijelu Bosne i Hercegovine i da nije u skladu sa osnovnim demokratskim vrijednostima i postulatima.

Takva politika nije u skladu s vrijednostima kao što su dijalog, tolerancija, međusobno razumijevanje i jednakost, koji bi trebali biti osnova prilikom odabira entitetskog dana.

Istovremeno, svjestan sam da se prošlost često zloupotrebljava za dnevnu politiku. Najbolji odgovor su istina, pravo i dostojanstveno ponašanje. Moja poruka iz Srebrenice bila je i ostaje jasna: Bosna i Hercegovina mora graditi budućnost na istini i pravdi, a ne na mitovima i manipulacijama. Pozivam sve ljude, u cijeloj državi, da se okrenu životu, radu i budućnosti, te da ne dozvole da ih politikanti drže zarobljenima u prošlosti koju stalno zloupotrebljavaju. Mir, stabilnost i istinske vrijednosti ne vraćaju se galamom, nego dosljednošću, odgovornošću i poštivanjem činjenica. To je put koji sam izabrao i kojeg ću se držati.

(TIP/Foto: Arhiva)