Premda kampanja za predstojeće opće izbore u BiH zvanično još nije počela, već je zabilježen veći broj slučajeva onoga što bi se moglo opisati kao govor mržnje, a povećan je i broj portala koji rade bez ikakvih osnovnih podataka: imena i prezimena osoba koje uređuju i objavljuju sadržaj, bez imenovanog urednika i bez ikakvih informacija o kontaktu. Sagovornici Fene govorili su o ovoj temi, te iznijeli neke prijedloge vezano za ovaj problem.

Jurišić: Nedostatak javne osude

Zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Duška Jurišić ističe da je korištenje savremene IT tehnologije jedan od načina samoregulacije. Ipak, to se pokazalo nedovoljnim.

Ne vjeruje da postoji spremnost ni medija ni samoregulatora – Vijeća za štampu, da se bavi problemom govora mržnje, psihičkog nasilja, brutalnog vrijeđanja, pa čak ni iznošenja klevetničkih i potpuno netačnih navoda. Uprkos tome što Direktive Evropske Unije i Vijeća Evrope nisu pretočene u zakone u Bosni i Hercegovini, kako bi se regulisala ova oblast, oni koji žele,  mogu ih direktno primijeniti. Niko ih u tome ne spriječava.

“Međutim raspoloženje, kreirano u javnosti, negativno je prema bilo kakvoj regulaciji ili samoregulaciji. Na primjer, krivična prijava za psihičko nasilje (zbog uvreda i psovki na društvenim mrežama) protiv višestrukog povratnika u činjenju krivičnih djela izazvala je brojne polemike u javnosti, osudu prijavitelja, relativizaciju djela. Nisam optimista da će se u ovoj izbornoj godini bilo šta riješiti po tom pitanju. Želim vjerovati da većina osuđuje objave sa uvredljivim sadržajem i govorom mržnje, ali da je ta većina tiha pred agresivnom manjinom, koju podržava dio akademske zajednice i političara pravdajući to slobodom izražavanja. Nemam dilemu da će to popraviti nečije izborne rezultate. Međutim ne vjerujem da će uticaj biti presudan za izbornu pobjedu”, smatra Jurišić.

Zaključuje da je ključna posljedica što prećutna saglasnost mainstream medija za ovakve objave, te nedostatak javne osude obeshrabruju one koji bi se mogli i željeli baviti politikom. S druge strane, govor mržnje, uvrede, psovke, neprimjeren rječnik u pojedinim sredinama u Bosni i Hercegovini dovode do krajnje neprimjerenih reakcija lokalnih vlasti, koje odlukama, zaključcima ili drugim pravnim aktima ograničavaju slobodu govora i medija.

Kajan: Građani imaju pravo da znaju ko stoji iza portala

Predsjednik Komisije za informisanje Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Sanel Kajan podsjeća da je prema Vladi FBiH uputio Inicijativu za regulisanje problematike anonimnih portala i govora mržnje u digitalnom prostoru. 

“Krijući se iza lažnih imena, iza profila bez identiteta, određene osobe već godinama provode digitalno uhođenje, psihičko nasilje, negiranje genocida, veličanje ratnih zločinaca, prikupljanje i zloupotrebu ličnih podataka, širenje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, te direktno targetiraju članove porodica, uključujući i djecu. Istovremeno, suočeni smo sa brojnim portalima koji djeluju potpuno anonimno – bez urednika, bez novinara, bez adrese, bez kontakta, bez impresuma. Portali koji se predstavljaju kao mediji, a zapravo su platforme za širenje mržnje, manipulacija i dezinformacija. Građani često nemaju kome ni uputiti prigovor, jer ne znaju ko stoji iza tih portala. Time se izaziva strah i produbljuju podjele u društvu”, navodi Kajan.

Stoga je podnio Inicijativu Vladi FBiH za regulaciju djelovanja internet portala i za jaču sistemsku borbu protiv zloupotreba anonimnosti na internetu.

Traži od Vlade Federacije BiH da pokrene proceduru izrade zakona kojim bi se regulisalo djelovanje internet portala u Federaciji BiH, propiše obaveznu registraciju portala i javno dostupne podatke o vlasnicima, urednicima, redakciji, adresi, kontakt e-mailu i broju telefona, uspostavi javan i svima dostupan registar online medija te definiše jasne obaveze i odgovornosti za objavljeni sadržaj, uključujući sankcije u slučaju širenja lažnih vijesti, govora mržnje i dezinformacija. 

“Građani imaju pravo da znaju ko stoji iza portala koji oblikuju javno mnijenje. Građani imaju pravo na sigurnost u digitalnom prostoru. A institucije imaju obavezu osigurati da internet ne bude prostor bezakonja”, kaže Kajan.

Burek: Zabrinjavajući porast broja neregistriranih web portala

Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini upozorava na zabrinjavajući porast broja neregistriranih i netransparentnih informativnih web portala, takozvanih “divljih portala”, čija se aktivnost posebno intenzivira uoči i tokom izbornih ciklusa u Bosni i Hercegovini, rekla je izvršna direktorica Vijeća Dženana Burek.

Prema najnovijim podacima Mapiranja informativnih web portala u Bosni i Hercegovini, koje je Vijeće provelo tokom 2025. godine, u zemlji je evidentirano 488 informativnih portala, dok svega oko 40 posto njih ispunjava osnovne kriterije transparentnosti.

Ovi podaci potvrđuju dugogodišnja upozorenja Vijeća da digitalni medijski prostor u BiH ostaje izuzetno ranjiv na zloupotrebe, posebno u politički osjetljivim periodima.

“Iskustva iz ranijih izbornih ciklusa pokazuju da se upravo u tim periodima povećava broj portala koji se koriste za širenje neprovjerenih informacija, političkih diskreditacija i manipulativnih narativa, često bez ikakve mogućnosti utvrđivanja odgovornosti za objavljeni sadržaj. Takva praksa direktno ugrožava pravo građana na tačno i vjerodostojno informiranje i ozbiljno narušava povjerenje u medije i demokratski proces u cjelini”, kaže Burek.

Vijeće za štampu i online medije u BiH podsjeća da sloboda izražavanja podrazumijeva i profesionalnu odgovornost i da to ne znači slobodu u obmanjivanju javnosti, te da Kodeks za štampane i online medije BiH jasno propisuje obavezu transparentnosti rada medija, uključujući objavljivanje impresuma u sklopu kojeg su jasno istaknuti urednička i odgovorna struktura te važne kontakt informacije. Mediji koji prihvataju sistem samoregulacije i poštuju profesionalne standarde daju ključni doprinos zaštiti javnog interesa, naročito u vrijeme izbora.

Vijeće poziva sve informativne web portale koji djeluju u Bosni i Hercegovini da se pridruže sistemu samoregulacije, da javnosti učine dostupnim osnovne podatke o svom radu i da se pridržavaju profesionalnih i etičkih normi. Istovremeno, Vijeće apelira na nadležne institucije da, uz puno uvažavanje slobode medija, razmotre mehanizme koji će dodatno poticati transparentnost i odgovornost u digitalnom medijskom prostoru.

“Također naglašavamo važnost jačanja medijske pismenosti građana, kako bi publika bila u stanju prepoznati nepouzdane izvore informacija i razlikovati profesionalno novinarstvo od politički motiviranih ili  propagandnih sadržaja, posebno anonimnih. Borba protiv dezinformacija, posebno u izbornim ciklusima, zahtijeva zajednički napor medijske zajednice, institucija i javnosti”, poručuje Burek.

Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini nastavit će pratiti stanje u online medijskom prostoru, javno reagirati na kršenja profesionalnih standarda i pružati podršku odgovornom i etičkom novinarstvu, u cilju zaštite prava građana na vjerodostojno informiranje i očuvanja demokratskih procesa u Bosni i Hercegovini. 

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Ilustracija)