Nerma Čaluk, građevinska inženjerka iz BiH, radi u SOM-u u San Franciscu i sarađuje s NASA-om na razvoju konstrukcija za gradnju na Mjesecu.

Bosna i Hercegovina ima sve više stručnjaka koji svojim znanjem i radom ostavljaju trag daleko izvan granica domovine. Jedna od njih je Nerma Čaluk, građevinska inženjerka konstrukcija koja danas radi u San Franciscu, u prestižnoj globalnoj kompaniji Skidmore, Owings & Merrill (SOM). Dok na Zemlji učestvuje u složenim infrastrukturnim i konstrukterskim projektima, Nerma istovremeno pomjera granice inženjerske mašte kroz istraživanja koja se tiču doslovno gradnje na Mjesecu.

Njena priča je spoj znanja, discipline i vizije: od sportskih terena do najuglednijih svjetskih inženjerskih konferencija, od akademskog istraživanja do konkretnih koraka ka razvoju lunarnih konstrukcija. O Nermi je pisao i dr. Edhem Čustović, osnivač Fondacije budućnosti u BiH, naglašavajući da ona predstavlja simbol novog vala bosanskohercegovačkih stručnjaka koji mijenjaju svijet.

Od Bosne i Hercegovine do San Francisca

Domovinu je napustila prije jedanaest godina. Put prema Sjedinjenim Američkim Državama otvorio joj je sport tenis, ali je u SAD-u izgradila karijeru koja je odvela u sam vrh građevinskog inženjerstva. Danas, kao konstrukterka u SOM-u, Nerma radi na projektima širom svijeta, gdje spaja održivost, inovacije i napredne tehnologije.

Posebno se ističe činjenica da u okviru SOM-a predvodi inicijativu “Lunar Material as Structure”, fokusiranu na ideju da se jednog dana konstrukcije na Mjesecu ne projektuju samo “za Mjesec”, nego i “od Mjeseca” – koristeći resurse i materijale dostupne u tom ekstremnom okruženju.

Nerma je doktorirala građevinarstvo na Florida International University (FIU) 2023. godine. Upravo tokom doktorskog rada, u saradnji s NASA-om, razvila je sveobuhvatan okvir za gradnju habitabilnih objekata na Mjesecu. Taj rad uključuje nekoliko ključnih područja bez kojih dugoročniji boravak ljudi na Mjesecu ne može biti realna opcija: analizu mjesečeve seizmičke aktivnosti, modularni dizajn infrastrukturnih sistema, mogućnosti 3D štampe, kao i razvoj novih materijala prilagođenih uslovima koji su potpuno drugačiji od zemaljskih.

Drugim riječima, njen fokus nije samo na “kako napraviti zgradu”, nego na to kako uopšte osmisliti sistem gradnje u okruženju gdje su temperatura, radijacija, prašina, logistika i nedostatak klasičnih resursa stalni izazovi.

Šta znači graditi na Mjesecu

U intervjuu za Visit BiH, Nerma je objasnila da je suština inženjerskog razmišljanja slična, bilo da se gradi na Zemlji ili na Mjesecu: i dalje postoje sile koje djeluju na konstrukcije, i dalje je cilj stabilnost, sigurnost i dugotrajnost. Međutim, ključna razlika je u tome što čovječanstvo na Zemlji gradi hiljadama godina, dok je lunarno građenje još uvijek u ranoj, eksperimentalnoj fazi.

Kako je naglasila, ono što “pravi” iskustvo u konstrukterskom poslu nije teorija preko noći, već učenje kroz tim, mentorstvo i stalno usavršavanje. Prisjetila se i vlastitog početka u SOM-u, kada je imala ograničeno praktično iskustvo u konstrukterskom dizajnu, te je kroz svakodnevni rad, saradnju s mentorima i nadređenima, shvatila da su komunikacija i timski rad jednako presudni kao i proračuni i nacrti.

Posebno je zanimljivo njeno objašnjenje zašto je lunarno građenje važno: izazovi Mjeseca tjeraju inženjere da razvijaju inovativnija rješenja, efikasnije materijale i pametnije sisteme – a to se, na kraju, vraća na Zemlju kroz bolju, sigurniju i održiviju gradnju.

Na pitanje koliko smo danas daleko od stvarnog života ljudi na Mjesecu, Nerma je u intervjuu poručila da odgovor nije jednostavan i da se ne može svesti na jednu prepreku ili jedan “rok”. Tehnološki, čovječanstvo već posjeduje velik dio znanja potrebnog za privremeni boravak na Mjesecu, ali ono što nedostaje su dugoročna strategija, održivi sistemi i jasna kolektivna odluka da se krene dalje.

Parafrazirano njenim riječima: nije stvar samo u infrastrukturi, nego u spremnosti da se preuzme rizik, odgovornost i da postoji zajednička, dugoročna vizija. Život na Mjesecu traži i promjenu načina razmišljanja jer smo, kao inženjeri, često vezani za zemaljske konstrukcione sisteme koji su provjereni i sigurni, dok lunarni uslovi zahtijevaju redefinisanje pristupa resursima, zaštiti, trajnosti i svrsi same gradnje.

Šta joj je donijela saradnja s NASA-om

Saradnja s NASA-om bila je njen san, ali do nje nije došla “preko noći”. U razgovoru za Visit BiH, Nerma je istakla da su je roditelji učili da sanovi moraju imati i praktičan put: fokus na održivu karijeru, učenje, rad i disciplinu. Upravo ta kombinacija – pragmatične odluke i dugogodišnji trud – dovela ju je do prilike da danas radi na projektima o kojima je kao dijete maštala.

U tekstu vrijedi zadržati i jednu rečenicu kao direktan citat, jer snažno nosi emociju i ljudsku dimenziju njenog uspjeha:

“Ponekad se još moram podsjetiti da zaista živim svoj san.”

Uz to, naglasila je i jednu važnu životnu lekciju koju je ponijela kroz saradnju i konferencije: u svijetu vrhunskih stručnjaka, gdje svi žele pomjerati granice, na kraju ostaje i to kakvi smo ljudi jedni prema drugima – korektnost, iskrenost i međuljudski odnos ostaju ono po čemu se pamti.

Prije nego što je fokus rada prešao na lunarne konstrukcije, Nerma je dala značajan doprinos istraživanjima u oblasti napredne gradnje mostova. Posebno se ističe njen rad povezan s Ultra High Performance Concrete (UHPC) i konceptima Accelerated Bridge Construction (ABC), kao i aktivno učešće u akademskoj zajednici tokom perioda na FIU.

Svoje radove i rezultate predstavljala je na nekim od najuglednijih međunarodnih skupova i foruma, uključujući Transportation Research Board, Earth and Space Conference i Space Resources Roundtable. Aktivna je i u ASCE Aerospace Division – Space Engineering and Construction Committee, gdje učestvuje u kreiranju prvih smjernica za izgradnju struktura na Mjesecu – što je posebno važan korak jer bez standarda i jasnih pravila nema ni sigurnih, ponovljivih procesa gradnje.

Tenis kao temelj mentaliteta

Nerma nije samo inženjerka – ona je i bivša Division I student-atletičarka. Sport je, kako je rekla u intervjuu, ostao aktivan dio njenog života: i dalje redovno igra tenis u San Franciscu, druži se kroz sport i povremeno učestvuje u rekreativnim ligama. Tenis za nju nije nešto što je “ostavila iza sebe”, već trajni dio identiteta, jer ju je naučio disciplini, istrajnosti i balansu između ambicije i uživanja.

Ta sportska rutina i mentalitet očito su preneseni i na profesionalni život: upornost, timski rad i sposobnost da se radi dugoročno – čak i kada je cilj daleko poput Mjeseca.

Budućnost koja se već gradi

Danas Nerma Čaluk istražuje granice mogućeg: od održivih inovacija u građevinarstvu na Zemlji do pionirskih projekata koji otvaraju vrata gradnji van Zemlje. Njena priča nije samo inspiracija – ona je dokaz da se vrhunska nauka, inženjerstvo i globalni uspjeh mogu graditi uz znanje, disciplinu i jasnu viziju.

A možda je najvažnija poruka upravo ona koja se provlači kroz njen put: graditi “budućnost” ne znači samo projektovati konstrukcije, nego graditi i iskustvo, karakter i zajednicu ljudi koja može nositi velike ideje – bilo na Zemlji, bilo na Mjesecu.

(TIP/Izvor: Akta.ba)