“Majka udala (čitaj “prodala”) maloljetno dijete i tražila 3.000 KM od mladoženjine porodice, druga je dala maloljetnu kćerku za ovcu, a jedan otac je svoju maloljetnu kćerku udao, odnosno prodao, za litar rakije…”

Ovo su samo neki od šokantnih i pretužnih primjera u Bosni i Hercegovini gdje su maloljetnički brakovi doveli do kršenja ljudskih prava i ignorisanja svih mogućih međunarodnih konvencija, a ovakve priče, nažalost, bilježimo i čitamo decenijama unazad.

Prema podacima UNICEF-a, godišnje otprilike 12 miliona djevojčica postanu supruge prije punoljetstva, što predstavlja fundamentalno kršenje prava djeteta, a ni Bosna i Hercegovina, iako formalno zabranjuje brak prije punoljetstva, nije pošteđena ovog problema. Naprotiv, postoje ozbiljna upozorenja na prisilne maloljetničke brakove, koji u nekim situacijama mogu sadržavati elemente trgovine ljudima ili ekonomske eksploatacije, posebno djevojčica.

Šta kažu ombudsmeni?

Prema Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH, maloljetnički brakovi nisu masovni, ali su prisutni i zabrinjavajući, naročito u socijalno osjetljivim i marginaliziranim zajednicama. Podaci prikupljeni od centara za socijalni rad, sudova, tužilaštava i policijskih organa pokazuju da postoje i formalni brakovi uz sudsku dozvolu, ali i neformalne vanbračne zajednice u koje maloljetnici stupaju, često izvan institucionalnih evidencija.

– Institucija ombudsmena tokom izrade Specijalnog izvještaja nije zaprimila pojedinačne žalbe koje bi se direktno odnosile na navode o prodaji djece u svrhu braka. Međutim, kroz saradnju s nevladinim organizacijama evidentirana su ozbiljna upozorenja na pojave  prisilnih maloljetničkih brakova, koji u određenim slučajevima mogu sadržavati elemente trgovine ljudima ili ekonomske eksploatacije djece, naročito djevojčica, posebno u  marginaliziranim zajednicama – ističu iz ove institucije za Faktor.

Specijalni izvještaj Institucije ombudsmena ukazuje na to da postoji rizik od zloupotreba instituta dozvole za sklapanje maloljetničkog braka, naročito u situacijama kada se ne ispituje dovoljno slobodna volja maloljetnika ili širi socijalni kontekst u kojem se brak zaključuje.

– Jedna od  preporuka je i razmatranje mogućnosti uklanjanja izuzetaka koji omogućavaju zaključivanje  braka za osobe mlađe od 18 godina – zaključuju. 

Sociolog Srđan Vukadinović ističe za Faktor da zakonodavni okvir nije dovoljno strog i da je potrebno potpuno zabraniti brakove ispod 18 godina:

– Bosna je potpisnica Konvencije o pravima djeteta. Ovdje se radi o djeci. Problem je što nemamo jasne statistike koliko maloljetničkih brakova zaista postoji i u kojim zajednicama. To otežava intervencije i prevenciju – smatra on.

Vukadinović objašnjava da su glavni uzroci ovog problema siromaštvo, socijalna isključenost i kulturološki pritisak zajednice.

– Unutar određenih marginaliziranih zajednica, naročito romske populacije, postoji pritisak da se maloljetne djevojčice udaju radi ekonomske dobiti. Ove djevojčice završavaju ranije u braku, prekidaju školovanje i postaju ekonomski zavisne od muževa ili porodica u koje ulaze. To povećava rizik od nasilja i dugoročne socijalne i zdravstvene štete – tvrdi Vukadinović.

On dodaje da je problem širi od romske zajednice, te se maloljetnički brakovi javljaju i među siromašnim, ruralnim porodicama, gdje su djeca posebno ranjiva zbog nedostatka obrazovanja i ekonomske samostalnosti.

On poziva na jačanje zakonskih okvira, preciznu statistiku i obrazovne programe kako bi se spriječilo prekidanje školovanja djevojčica, njihova ekonomska zavisnost i dugoročne posljedice po zdravlje i sigurnost.

– Bez jasnih podataka i sistemske koordinacije, teško je reagirati. Cilj nije samo kazna, nego prevencija, obrazovanje i zaštita prava djece – poručuje Vukadinović.

Zakonske odredbe u BiH

U Bosni i Hercegovini, iako je zakonska dob za stupanje u brak 18 godina, porodični zakoni Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta omogućavaju sudsku izuzetnost već sa 16 godina, ukoliko sud procijeni da je brak u najboljem interesu maloljetnika.

Kad je riječ o kaznama u Federaciji BiH i Brčko Distriktu slijedi kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine za punoljetne osobe koje žive u vanbračnoj zajednici s osobom mlađom od 16 godina, kao i za roditelja / staratelja koji to omoguće. Za navođenje maloljetnika na brak iz koristoljublja slijedi kazna do pet godina.

U Republici Srpskoj za iste prekršaje predviđene su novčane kazne ili zatvor do dvije godine, a za navođenje maloljetnika do tri godine.

(TIP/Izvor: faktor.ba/Autorica: Džemila Busnov/Foto: Ilustracija/UNICEF)