Transparency International u BiH objavio je da su institucije na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini dodijelile više od 27.000 ugovora o javnim nabavkama firmama koje su svojim donacijama podržale rad političkih stranaka u nekim od izbornih ciklusa od 2018. do danas.

Navode da ukupna vrijednost tih tendera prelazi milijardu konvertibilnih maraka, a najčešće su sklopljeni u oblastima nabavke usluga nadzora alarmnih uređaja i usluga na području sigurnosti, zatim usluga restorana i posluživanja hranom te organizacije obrazovnih seminara.

Iz TI BiH ističu da ukrštanje imovinskih kartona političara koji su dostavljeni CIK-u i podataka o javnim nabavkama pokazuje da je 19,8 posto izabranih zvaničnika, koji u imovinskim kartonima navode da su vlasnici privatnih firmi, poslovalo sa državom kroz dobijene tendere. Taj procenat iznosi 36,4 posto kod zvaničnika izabranih 2022., što ukazuje na sistemski problem sukoba interesa koji se produbljuje tokom trajanja mandata.

Podaci, koji su dostupni na platformi Integrity Watch BiH ilustruju visok stepen povezanosti političkih partija, njihovih donatora kao i institucija koje upravljaju raspodjelom javnih sredstava. Jedan od primjera ugovora koji jasno ilustruje ovakvu praksu je slučaj ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlida Hurtića, protiv kojeg je Transparency International u BiH (TIBiH) podnio prijavu zbog sukoba interesa jer je njegova privatna firma dobijala milionske poslove od institucija finansiranih iz budžeta.

Komisija za odlučivanje o sukobu interesa je tek dvije godine nakon prijave utvrdila da je ministar Hurtić bio u sukobu interesa i izrekla sankciju, iako je u međuvremenu njegova firma nastavila indirektno učestvovati u javnim nabavkama kroz druga pravna lica.

Analiza preko 930.000 postupka javnih nabavki u periodu od posljednjih nekoliko godina koju je obavio TI BiH pokazuje da su firme u vlasništvu nekog od izabranih zvaničnika u BiH godini dobile 2.450 ugovora, dok je više od dvije trećine ili 76,9 posto, svih tendera dodijeljeno sklopljeno je direktnim sporazumom sa dobavljačima, odnosno bez mogućnosti nadmetanja i učešća konkurencije.

Najviše donacija partije bilježe upravo u izbornim godinama, dok su firme koje su dobijale tendere zaslužni za oko 10 posto ukupnih donacija strankama. Ovo je samo mali dio sredstava koje stranke prijavljuju, s obzirom na to da su ranija istraživanja TI BiH pokazala da stranke u velikoj mjeri ne prijavljuju donacije.

Ono što je posebno bitno za naglasiti je da su podaci o vlasništvu nad poslovnim subjektima političara ograni da su ograničeni samo na izabrane zvaničnike koji su dostavili imovinske podatke CIK-u, te da ne uključuju imenovana lica i sve firme nad kojima političari imaju stvarno vlasništvo, prepisujući vlasništvo na treća lica.

Ove pojave prati platforma Integrity Watch BiH koja omogućava vizuelni i analitički pregled postupaka javnih nabavki, pretraživanje donacija političkim partijama ali i uvid u imovinske kartone izabranih zvaničnika što sve daje pregled u mehanizama kroz koje se javni resursi stavljaju u službu privatnih i stranačkih interesa.

Ovi nalazi su samo još jedan od mnogih dokaza da je u BiH, kao primjer države čije institucije su zarobljene, poslovni uspjeh zavisi isključivo od povezanosti sa političkim strankama i njihovim liderima, koji svojim donatorima – klijentima – omogućavaju nesmetan pristup ugovorima kroz sistem javnih nabavki.

“TI BiH poziva medije, istraživače i građane da koriste Integrity Watch BiH kao alat koji, povezujući tri različita izvora podataka: izvještaje Agencije za javne nabavke BiH, finansijske izvještaje političkih stranaka i imovinske kartone izabranih zvaničnika, omogućava uočavanje koruptivnih obrazaca i poveznica koji decenijama zarobljavaju institucije i urušavaju budžet BiH”, saopćeno je iz te organizacije.

(TIP/Foto: Ilustracija/Forbes BiH/ Muhammed Džafer Kamali)