Godina je na izmaku, pa je vrijeme ocijeniti kakva je bila 2025. Za građane, teška, ekonomski zahtjevna, obilježena poskupljenjima. Nadležni najavili bolje sutra, već od 1. januara. Biće veće penzije i minimalno minimalne plate. Na kraju, sve će to doći na isto, jer cijene i dalje divljaju.

Kad se podvuče crta, nimalo laka godina za građane BiH. Tešku, 2025. obilježila su konstantna poskupljenja svega i svačega. Građani kao i svake godine, jedva čekaju završetak i ove, nadajući se boljem sutra i prisjećajući se nekih ljepših vremena.

Anketa:

Nekad sam putovala, fino živjela. Da mi nije djece, crkla bih jednostavno.

Cijene, to ne pitaj, sad sam stala pa mislim hoću li ići ili neću u ovaj Centar, hodala sam, plaćala račune, slomiše me i ovi računi i sve ovo skupa.

Super, osmijeh na lice.

Radost pokušavaju izazvati nadležni. Federalna Vlada utvrdila je povećanje penzija za 17,2% od 1. januara, Polugodišnje usklađivanje biće u prvom, a potom u sedmom mjesecu. Minimalac bi mogao biti veći za 2,7%. U zraku visi pitanje hoće li to biti dovoljno da se poboljša životni standard? Naročito imajući u vidu da prosječna plata u Federaciji pokriva tek 47% potrošačke korpe, dok u Republici Srpskoj oko 55%. Nažalost, ove brojke ne prikazuju potpuno sumornu sliku koja je vidljiva na terenu.

“Još uvijek imamo veliki broj građana koji su nezaposleni, penzionera koji imaju jako male penzije, drugih građana u stanju socijalne potrebe, veliki broj radnika na crno koji primaju manja novčana sredstva, a svi oni moraju na tržištu da kupuju proizvode po istim cijenama i plaćaju javne usluge”, smatra ekonomski analitičar, Igor Gavran.

Skok cijena umnogome je uzrokovan povećanjem troškova rada, koje su poslodavci doživjeli povećanjem minimalca, ali i Zakonom o unutrašnjoj trgovini.

“Svi smo morali suočiti sa značajnim povećanjem troška što je u startu dovelo do erozije poduzetničke baze u smislu da su mnogi najavljivali odustajanje od biznisa ili preseljenje biznisa u susjedne države, a jednim dijelom je došlo i do otkaza, posebno u malim i mikro preduzećima”, smatra Nihad Imširović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH (UO UPFBiH).

Član UO UPFBIH, Edin Emšo, dijeli mišljenje.

“Imamo na evidencijama nezaposlenih gotovo 250 hiljada nezaposlenih, paralelno imamo nedostatak radne snage u velikom broju naših djelatnosti, pogotovo u građevini, ugostiteljskoj djelatnosti i drugim djelatnostima. Imamo nekakav progres u tom segmentu, ali je on minoran, dodatnih čak manje od 200 radnih mjesta je odobreno za naredni period”, upozorava.

Dok stranci dolaze, bh radnici odlaze, zbog loše ekonomske slike.

“Odlazi i kvalifikovana radna snaga, ljudi koji imaju 10 i više godina radnog iskustva, koji odlaze zajedno sa svojim porodicama. Za svakog poslodavca je mnogo veći gubitak kada mu ode takav radnik, nego ne zaposli nikoga od tek iškolovanog kadra”, ističe Lejla Čaušević Sućeska, Savez samostalnih sindikata BiH.

Uprkos lošem životnom standardu, građani ne dižu glas. Nacionalne, etničke podijeljenosti uglavnom su teme razgovora. A upravo njih su u javnom diskursu nametnuli političari, vješto bježeći od svoje neproduktivnosti.

(TIP/Izvor: N1/Autorica: Dragica Gajić/Foto Ilustracija/N1)