Nakon kratkog sastanka održanog u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, medijima se prva obratila predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić, ističući da je suštinski razlog okupljanja bio zastoj u realizaciji projekta Južne interkonekcije, za koji odgovornost, kako je navela, snosi HDZ BiH. Prema njenim riječima, američki predstavnici su tim povodom razgovarali direktno s liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

Ćudić je naglasila da eventualne izmjene i dopune Zakona o Južnoj interkonekciji, koje su nužne kako bi se omogućila dodjela koncesije, otvaraju pitanje utjecaja zahtjeva za ocjenu ustavnosti tog zakona. Riječ je o apelaciji predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare, upućenoj Ustavnom sudu FBiH, koja bi mogla dodatno usporiti cijeli proces, što, prema riječima Ćudić, nije naišlo na odobravanje američke strane.

Kako je navela, tokom sastanka je jasno poručeno da se takvi zahtjevi mogu povući ukoliko dođe do političkog dogovora o zakonu. Istakla je da poruka američke administracije ne ostavlja prostor za dalje blokade i političke manevre koji bi, kako je rekla, mogli biti motivirani dnevno-političkim interesima.

Govoreći o mogućim izmjenama zakona, Ćudić je naglasila da one moraju biti rezultat širokog političkog konsenzusa. Prema njenim riječima, u narednim mjesecima radit će se na preciznim i sadržajnim izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji u Federaciji BiH, pri čemu će fokus biti na kvalitetu i funkcionalnosti rješenja, a ne isključivo na poštivanju formalnih rokova.

„Jasno je da će se, s obzirom na raspored glasova u Predstavničkom domu i Domu naroda, sve morati dogovarati kroz konsenzus. Izmjene moraju biti produktivne i, iznad svega, u interesu Bosne i Hercegovine“, poručila je Ćudić.

Posebno je istakla da su dobili čvrste garancije da Sjedinjene Američke Države neće dozvoliti politizaciju ovog projekta niti njegovo vezivanje za bilo koju političku stranku ili etničku grupu. Kako je navela, iz Ambasade SAD-a i američke administracije stigao je jasan signal da Južna interkonekcija mora ostati isključivo ekonomski projekat, oslobođen političkih ustupaka i trgovine utjecajem.

„Neće se tolerisati pokušaji političkog profitiranja od projekta koji treba donijeti obostranu ekonomsku korist Bosni i Hercegovini i Sjedinjenim Američkim Državama. Ovo mora ostati pitanje ekonomije, a ne politike“, dodala je.

Osvrćući se na poruke koje su tokom sastanka dolazile iz HDZ-a, Ćudić je kazala da je razgovor ovaj put imao pretežno tehnički karakter, s fokusom na rokove i operativne korake, uz znatno manje političkih istupa nego ranije, što je ocijenila pozitivnim pomakom.

Kada je riječ o rokovima za realizaciju projekta, Ćudić je naglasila da je riječ o izuzetno složenom infrastrukturnom poduhvatu koji ne zavisi isključivo od Bosne i Hercegovine, već i od Hrvatske, te da zbog toga ne želi licitirati konkretnim datumima.

Konaković nakon sastanka u Ambasadi SAD: Južna interkonekcija postaje realnost

Nakon sastanka novinarima se obratio i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković, koji je poručio da je na sastanku riješeno ono što je nazvao „ključnim problemom“ u vezi s projektom Južne interkonekcije. Ocijenio je da je riječ o jednom od najkraćih, ali i najučinkovitijih sastanaka do sada, jer je bio izrazito operativnog karaktera.

Konaković je podsjetio da je Južna interkonekcija od strateškog značaja, posebno u svjetlu odluke Evropske komisije o zabrani uvoza ruskog plina do 2028. godine. Osim energetskog i ekonomskog aspekta, naglasio je i snažnu geopolitičku dimenziju projekta, kao i važnost dolaska američkog kapitala i investitora, što, prema njegovim riječima, doprinosi stabilnosti prilika u Bosni i Hercegovini.

Kako je naveo, na sastanku je definiran jasan hodogram i plan aktivnosti, uključujući smjernice za djelovanje Vijeća ministara BiH i Vlade Federacije BiH, dok je parlamentima ostavljen zadatak da usvoje potrebne prostorno-planske i druge prateće akte. Dogovoreni su kratki, ali ostvarivi rokovi, što Konaković vidi kao znak da projekat ulazi u fazu konkretne realizacije.

Posebno je istakao da je riješeno pitanje upravljanja kompanijom koja će voditi projekat, što je do sada predstavljalo najveću prepreku. Sljedeći korak je dodjela koncesije, za koju će biti formirana posebna komisija. Iako koncesija neće biti unaprijed dodijeljena nijednom subjektu, Konaković je naveo da će američke kompanije imati određenu prednost, s obzirom na to da se radi o američkom LNG-u i već iskazanom interesu pojedinih investitora.

Govoreći o zakonodavnom okviru, Konaković je priznao da je Zakon o koncesijama zastario, ali je istakao da on i dalje omogućava pokretanje procedura bez većih zastoja. Prema njegovoj procjeni, pitanje koncesije moglo bi biti riješeno u narednim mjesecima.

Osvrćući se na apelaciju predsjednice FBiH Lidije Bradare, Konaković je kazao da će se poštovati svaka odluka Ustavnog suda, ali da smatra kako je riječ o vraćanju na već zaključenu temu. Dodao je da nema dodatne informacije osim onih dostupnih u medijima, te da, budući da nije član Vlade FBiH, ne učestvuje u njenom radu.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Fena/Harun Muminović)