Odluka Hrvatskog sabora da po hitnom postupku usvoji Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, svega nekoliko stotina metara od granice s Bosnom i Hercegovinom, izazvala je snažne i gotovo jedinstvene reakcije političkih predstavnika i institucija u BiH. Upozoravaju da je riječ o potezu s ozbiljnim posljedicama po okoliš, zdravlje ljudi i buduće odnose dvije zemlje.

Hrvatski sabor je zakonom osigurao regulatorni okvir za izgradnju odlagališta otpada iz Nuklearne elektrane Krško, ali i radioaktivnog otpada iz bolnica i industrije, a kao preferentna lokacija izabrana je Trgovska gora – područje koje je gotovo s tri strane okruženo teritorijom BiH.

Magazinović: Ovo nije dobrosusjedski odnos

Šef Kluba poslanika Socijaldemokratske partije BiH u Predstavničkom domu PSBiH Saša Magazinović ocijenio je da se ovom odlukom grubo krše principi dobrosusjedskih odnosa, te da se teret potencijalnog rizika svjesno prebacuje na Bosnu i Hercegovinu.

“Zamislite da mi predložimo da se odlagalište nuklearnog i radioaktivnog otpada gradi iznad Dubrovnika i da Hrvatskoj objašnjavamo da nema razloga za brigu. Kakva bi bila njihova reakcija? Da je lokacija negdje u okolini Zagreba, možda bih vjerovao u ono što govore. Ovako, nemam nikakvo razumijevanje za ovakav izbor lokacije”, rekao je Magazinović za FENU.

On je podsjetio da je evropska praksa da se radioaktivni otpad skladišti na mjestu njegovog nastanka, kako zbog troškova transporta, tako i zbog činjenice da su te sredine već infrastrukturno i sigurnosno prilagođene.

Rizik za Unu i izvorišta pitke vode

Magazinović je upozorio da se planirana lokacija nalazi u neposrednoj blizini užeg područja općine Novi Grad, svega nekoliko stotina metara od rijeke Une i vodozahvata koji se koriste za snabdijevanje stanovništva u BiH.

“Hrvatska je odlučila da svoj radioaktivni otpad skladišti u “našem dvorištu”, jer je to za njih jeftinije i politički lakše. To je bila jedina „nebranjena“ lokacija, bez dovoljnog broja politički uticajnih ljudi koji tamo žive”, naglasio je Magazinović.

Posebno je izrazio bojazan da bi se ovo odlagalište u budućnosti moglo proširiti i prerasti u regionalni ili evropski centar za nuklearni otpad, što se, kako kaže, ranije već pojavljivalo u zvaničnim dokumentima kroz ocjene o „finansijskoj isplativosti“ projekta.

Mehmedović: Da mogu, gradili bi u centru Sarajeva

Državni zastupnik i lider pokreta Naprijed! Šemsudin Mehmedović ocijenio je da odluka Hrvatskog sabora još jednom pokazuje odnos zvaničnog Zagreba prema Bosni i Hercegovini i njenim građanima.

“Da mogu, gradili bi odlagalište nuklearnog otpada u centru Sarajeva. Ovo je dokaz bahatosti i jednostranog djelovanja Vlade RH i njenih dužnosnika”, rekao je Mehmedović.

On je naglasio da BiH mora koristiti sve raspoložive pravne mehanizme Evropske unije i međunarodnog prava kako bi zaštitila svoje interese, te poručio da pitanje Trgovske gore nije zatvoreno, bez obzira na odluku Sabora RH.

Trivić: Institucije u BiH su zakazale

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić smatra da je pitanje Trgovske gore najjasniji primjer dugogodišnje neefikasnosti i nerada institucija u BiH na svim nivoima.

“Ako taj nuklearni otpad nije opasan, zašto se ne odlaže u okolini Zagreba ili na Primorju? Zašto baš na granici s BiH, gdje na našem području žive stotine hiljada ljudi? Sve institucije su po ovom pitanju zakazale i neko za to mora snositi odgovornost”, poručila je Trivić.

Povodom odluke Hrvatskog sabora reagovalo je i Federalno ministarstvo okoliša i turizma, ističući da neće odustati od zaštite okoliša, zdravlja ljudi i prirodnih resursa Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo je, zajedno s lokalnim zajednicama, još ranije uputilo zajedničko pismo zastupnicima Hrvatskog sabora, upozoravajući na ozbiljne prekogranične posljedice izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori, ali ti argumenti nisu uvaženi.

“Ministarstvo će, u saradnji sa svim nadležnim institucijama i nivoima vlasti u BiH, nastaviti koristiti sva raspoloživa pravna, stručna i međunarodna sredstva kako bi se zaštitili zdravlje građana, okoliš i prirodni resursi naše zemlje”, izjavila je federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder.

Pravna i politička borba tek slijedi

Iz BiH se poručuje da je posebno problematična činjenica da Hrvatska još uvijek nije završila studiju uticaja radioaktivnog otpada na okoliš, što dodatno otvara prostor za pravne i institucionalne korake na međunarodnom nivou.

Odluka Sabora RH, iako donesena po hitnoj proceduri, u BiH se ne doživljava kao kraj procesa, već kao početak intenzivnije političke, pravne i stručne borbe za zaštitu zdravlja građana i okoliša, naročito u slivu rijeke Une.

(TIP/Izvor: Akta.ba/Foto: Ilustracija)