Prijedlog da radnici sa završenom osnovnom školom imaju minimalac 1.200 KM, oni sa srednjom 1.400 KM, a oni visokoobrazovani 1.600 KM.

Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine traži drastičan rast minimalnih plaća – do 1.600 KM za visokoobrazovane – uz obrazloženje da radnici konačno treba da se razlikuju po kvalifikaciji.

Međutim, ekonomisti upozoravaju da bi “povećanje preko koljena” bez rasterećenja poslodavaca opet završilo otpuštanjima, prelaskom u sivu zonu i predizbornim populizmom.

Sindikat predlaže da radnici sa završenom osnovnom školom imaju minimalac 1.200 KM, oni sa srednjom 1.400 KM, a oni visokoobrazovani 1.600 KM.

Ovim bi, kako tvrde iz Sindikata, izbjegli da, recimo, radnik s osnovnom školom ima minimalnu plaću kao i onaj sa srednjom školom. 

Ekonomisti tvrde da je moguće ali da Federacija BiH treba težiti povećanju prosječne plaće.

Izvodljivo ukoliko se smanje doprinosi

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor tvrdi da je jasno da vrijednost sadašnje minimalne plaće u FBiH opada svakog dana zbog rasta troškova života i da je sasvim razumno tražiti njeno povećanje iz ugla interesa radnika.

– To je i izvodljivo ukoliko se srazmjerno smanje doprinosi, odnosno ukupan trošak po osnovu bruto plaća koji poslodavci isplaćuju, ili se na neki drugi način adekvatno rasterete poslodavci tako da ovakvo povećanje mogu bez štetnih posljedica i otpuštanja radnika podnijeti i oni u lošijoj situaciji i manje profitabilnim sektorima – isitče Gavran.

Međutim, on kaže da ne vjeruje da je Vlada spremna na takve mjere.

 – A ako bi bez ikakvog dodatnog rasterećenja ponovo dekretom populistički povećala minimalnu plaću onda bi opet imali pritisak na poslodavce koji neki ne bi bili spremni podnijeti i otpuštali bi radnike ili ih “prebacivali” u zonu sive ekonomije. Ili bi ponovo Vlada iz budžeta isplaćivala još veće iznose tzv. pomoći poslodavcima što bi, također, bilo naopako i ne može nikako predstavljati dugoročno rješenje. Ukratko, ne očekujem da ovaj zahtjev bude prihvaćen, ali s obzirom da je naredna godina izborna ništa nije nemoguće – kaže Gavran.

Fokus ekonomskih politika treba biti prosječna plaća

Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu FBiH i predsjedavjaući Odbora za ekonomsku politiku i finansije u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, za Faktor kaže da sve više postaje jasno da je za Bosnu i Hercegovinu, u ovom slučaju za Federaciju BiH, daleko bolje da krenemo koristiti neke druge modele za  dogovor oko minimalne plaće. 

 – Na primjer, danski ili švicarski model. Danski model podrazumijeva da se to direktno rješava kroz kolektivne ugovore ili neke druge sindikalne ugovore sa poslodavcima. Sindikat ima opravdano pravo da zahtjeva povećanje minimalne plaće, ali mislim da se to treba rješavati na druge načine – objašnjava Čavalić. 

Tvrdi da bi radnici trebali da idu prema oblastima gdje su im garantirane više plaće.

 – Ukoliko bi se tako radilo onda, mislim, da ne bi bilo negativnih posljedica u smislu povećanja cijena finalnih usluga, pada broja zaposlenih, otkaza i niza nekih drugih stvari kada su bile negativne posljedice, jer je Vlada “radila preko koljena”. Moj prijedlog je da sindikati idu direktno ka predstavnicima poslodavaca, da se što više pregovara i da se pokuša naći zajednički dogovor na dobrobit radnika – kazao je Čavalić. 

 Dodaje da uvijek napominje da fokus ekonomskih politika mora biti prosječna plaća. 

– Fokus ekonomskih politika ne može biti minimalna plaća, jer ona ne zadržava našeg radnika u BiH i ne čini ga dugoročno sretnim. Uz rast cijena taj nominalni iznos brzo “pojede inflacija” i on postaje gotovo identičan kao što je bio ranije – zaključuje Čavalić.

(TIP/Izvor: Faktor.ba/Foto: Ilustracija)