Evropska unija danas objavljuje nove ocjene o napretku zemalja kandidata za članstvo, a izvještaj će u Briselu predstaviti komesarka za proširenje Marta Kos zajedno s visokom predstavnicom za vanjsku politiku Kajom Kallas. Očekuje se da ovogodišnji paket proširenja EU donese pohvale Crnoj Gori i Albaniji, riječi ohrabrenja Ukrajini i Moldaviji, ali i hladnije tonove prema Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i posebno Srbiji, prenosi Politico pozivajući se na izvore iz Evropske komisije.

Proširenje kao geopolitički odgovor

Kos je najavila da će u svom obraćanju istaknuti proširenje kao “ključno geopolitičko oruđe” kojim Unija pokazuje sposobnost da odgovori na izazove širom Evrope. „Pomoć zemljama kandidatima da napreduju na putu ka članstvu najbolji je način da se suprotstavimo snagama koje žele destabilizirati Uniju“, izjavila je Kos novinarima u Briselu. Očekuje se i da visoki zvaničnici Komisije u današnjem obraćanju govore o izgledima za ujedinjenu Evropu, posebno u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i sve izraženijeg utjecaja Moskve na Balkanu.

Crna Gora prednjači, Albanija napreduje

Prema nacrtu izvještaja, Crna Gora je ocijenjena kao zemlja koja je najdalje odmakla u procesu pristupanja i za koju se u Briselu sve češće govori da bi mogla postati članica do 2027. godine. U diplomatskim krugovima kruže informacije da je u toku izrada nacrta pristupnog ugovora s Podgoricom, a Komisija razmatra uvođenje “probnih perioda” i privremenog ograničenja prava glasa za nove članice, kako bi se ublažile bojazni starijih članica da bi “novi Orbani” mogli blokirati odluke u Vijeću EU.

Slične, iako umjerenije pohvale, očekuju i Albanija, dok će Ukrajina i Moldavija dobiti “riječi ohrabrenja” za reforme sprovedene usred rata i ruskog pritiska.

S druge strane, izvještaj za Srbiju biće najkritičniji u regiji. „Više ne možemo dozvoliti da se kandidati kriju iza dvosmislenih stavova“, poručila je Kos ranije pred francuskim parlamentarcima, ponavljajući poruku predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, koja je od Beograda zatražila da udvostruči napore u usklađivanju s politikom EU.

Izvori iz Komisije navode da će u izvještaju biti naglašene zabrinutosti zbog ograničene reforme pravosuđa, medijskih sloboda i odnosa sa Rusijom, kao i zbog napetosti u odnosima s Kosovom.

BiH i Sjeverna Makedonija uz minimalne pomake

Za Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju, ton izvještaja biće „manje entuzijastičan“, navodi Politico. BiH, koja je krajem 2022. dobila status kandidata, suočava se sa sporim provođenjem ključnih reformi i dubokim političkim podjelama koje blokiraju napredak. Sjeverna Makedonija, pak, ostaje zarobljena između unutrašnjih političkih kriza i sporog procesa otvaranja pregovaračkih poglavlja.

Kos je trebala danas predstaviti i tzv. “izvještaje prije proširenja”, koji bi sadržavali prijedloge reformi unutar same EU kako bi Unija bila spremna za nove članice. No, prema riječima jednog diplomate EU, taj dokument će vjerovatno biti odgođen za nekoliko sedmica. Ipak, i Kos i von der Leyen ostaju odlučne da proširenje zadrže visoko na evropskoj agendi, čak i uz moguće ograničenja poput faznog pristupanja ili „probnih članstava“.

Skeptici u Vijeću i opasnost od zastoja

Dok Evropska komisija pokušava održati optimizam, skeptične članice Vijeća EU, naročito one koje graniče s potencijalnim novim članicama, i dalje pozivaju na oprez. “Osjećaj da bi EU mogla brzo primiti osam ili devet zemalja, kakav je postojao prije dvije godine, sada je nestao”, rekao je jedan diplomata EU za Politico.

Prema njegovim riječima, Unija pokušava balansirati između stvaranja “mrkve” za kandidate i strožih kriterija koje nameću države članice, dok se spor tempo proširenja pokazuje kao plodno tlo za ruski utjecaj i unutrašnje frustracije u regionu.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Foto: Ilustracija)