Naučnike je nemoguće smjestiti u jedan geografski prostor, jer oni pripadaju cijelom svijetu. Takav slučaj je i sa Bosankom Aidom Branković, koja u dalekoj Australiji, kao istraživač u tamošnjem Istraživačkom centru za digitalno zdravlje radi na razvoju novih tehnologija koji pomažu zdravstvenim radnicima da donose bolje i brže odluke. Zajedno sa timom na Queensland univerzitetu, Aida je imala priliku raditi na razvoju inovativne tehnologije za detekciju moždanog udara. Za Forbes BiH, govori o svom profesionalnom putu, na kojem je svoje bogato znanje i istraživački rad odlučila staviti u službu i korist zajednice.

“Razvijam dvije vrste algoritama – možemo reći da su oni “mozak” sistema. Prva grupa su dijagnostički sistemi, koji su slični postojećim konvencionalnim tehnologijama, poput CT i MRI uređaja. Druga vrsta su uređaji za pomoć u kliničkom odlučivanju “Software as Medical Device” (Software kao medicinski uređaj). I to su praktično algoritmi koji pomažu doktorima i medicinskim sestrama da prave brže i efikasnije odluke”, pojašnjava Branković za Forbes BiH.

Tehnologija u službi pacijenta

U praksi, kaže ona, ova softverska rješenja, čija primjena se očekuje u skorijoj budućnosti, omogućavaju da se predvidi da li će se pacijent nakon otpusta iz bolnice vratiti ponovo u bolnicu unutar, naprimjer, 30 dana. Da li će biti rehospitaliziran, kao i da li će se pacijentu pogoršati stanje dok je, naprimjer, smješten u bolnici unutar akutnih uslova.

Kada je o odnosu tehnologije i medicine riječ, naša sagovornica smatra da jasna granica među njima – doktor radi određeni posao, a tehnologijom se bave inženjeri, polako nestaje.

“Mislim da idemo ka nekoj konvergenciji, gdje će doktor ili medicinska sestra morati imati osnovno tehničko znanje da mogu koristiti nove alate, kako bi sebi olakšali posao, a u isto vrijeme će inženjeri, naučnici ili ljudi koji se bave generalnom istraživanjem, morati steći domensko znanje da bi mogli praviti rješenja koja su praktična i funkcionalna za krajnjeg korisnika”, kaže Aida.

Prema podacima Svjetske organizacije za moždani udar, svake godine više od 12 miliona ljudi prvi put doživi moždani udar, od čega više od 6,5 miliona su smrtni ishodi. Predviđanja su da bi broj smrtnih slučajeva zbog moždanog udara do 2050. godine mogao porasti za 50%. Nova tehnologija kaže Branković, nema za cilj da se takmiči sa CT i MRI tehnologijom koje su standard kada je u pitanju identifikacija i dijagnostika moždanog udara, ali ono što je njen primarni zadatak jeste da nadomjesti neke njihove nedostatke.

Ekonomski mnogo isplativija tehnologija

“U prvom redu to je efikasnost, portabilnost, odnosno vrlo lagana prenosivost. Za nju nije potrebna logistika kao za postojeće tehnologije. Riječ je o uređaju, oko jednog metra visine, širine i dužine oko pola metra, u čiji sastav ulazi kaciga koja sadrži niz senzora, koja se postavlja pacijentu u ležećem položaju na glavu. Senzori emitiraju i primaju signale. Ti signali se obrađuju u softverskom dijelu sistema tako da se izvrši detekcija, identifikacija, lokalizacija moždanog udara, a samim tim i da se odredi vrsta moždanog udara“, pojašnjava ona.

Dodaje kako tehnologija nije ionizirajuća.

„Pacijenta možete nekoliko puta procesirati i snimati mozak bez ikakvih potencijalnih posljedica.
I ono što je još jedna vrlina ovog sistema jeste da je ekonomski mnogo isplativiji, odnosno cijena samog uređaja će biti vjerovatno znatno jeftinija od postojećih tehnologija koje se koriste u ovu svrhu“, ističe naša sagovornica.

˝Razvijam dvije vrste algoritama – možemo reći da su oni “mozak” sistema. Prva grupa su dijagnostički sistemi, koji su slični postojećim konvencionalnim tehnologijama, poput CT i MRI uređaja. Druga vrsta su uređaji za pomoć u kliničkom odlučivanju “Software as Medical Device”, Aida Branković za Forbes BiH.

Na globalnom nivou, upotreba vještačke inteligencije u medicini, još uvijek je, kaže Branković, u ranoj fazi, ako se uzme u obzir cjelokupan potencijal i mogućnosti koje nudi.

“Što se tiče konkretne primjene danas, ona je dominantno u oblasti obrade slike, pojednostavljivanja administrativnih zadataka, pravljenje izvještaja i sažetaka. Značajnija upotreba AI vidljiva je u niskorizičnim aplikacijama kao što su naprimjer chatbotovi ili različite digitalne intervencije koje zahtijevaju možda uključenost pacijenta, redovni monitoring pacijenta i slično”, govori Branković.

Uporedo sa razvojem vještačke inteligenije, mnogo se govori i o etičkoj dimenziji u njenoj primjeni.

Kako će medicina izgledati u narednih deset godina

„Tačno je da se mnogo govori o vještačkoj inteligenciji i o etičkom aspektu, ali po mom mišljenju, mislim da bi se tom aspektu trebalo posvetiti još više pažnje. Konkretno, ja se bavim etičkim aspektom vještačke inteligencije u okviru razvoja uređaja za pomoć u kliničkom odlučivanju, gdje sam vodila tim koji je imao za cilj da razvije smjernice za adresiranje određenih etičkih rizika koji se pojavljuju prilikom razvoja ovih sistema. Razvili smo smjernice za čitav ciklus razvoja jednog uređaja koji nudi podršku u odlučivanju.
Drago mi je da smo bili prvi koji smo razvili checklistu, odnosno smjernice za evaluaciju objašnjive vještačke inteligencije, jer do sada u literaturi nismo imali nešto poput toga“, kaže Aida i dodaje: „Sistemi vještačke inteligencije su vrlo kompleksne strukture i nisu transparentni.  Objašnjiva vještačka inteligencija je dodatni element koji ima za cilj da racionalizuje odluku koju je napravio sistem – tj da se odluka sistema objasni i razumije.

Na naše pitanje kako će medicina izgledati u narednih deset godina, Branković kaže:

„AI se toliko brzo razvija da su i neke stvari koje su prije prediktovane mnogo ranije dostignute nego što je to bilo planirano. Za deset godina, mislim da će dosta toga biti digitalizovano, prvenstveno što se tiče administrativnih zadataka, logistike i podrške u odlučivanju, a s obzirom da će se i tačnost ovih sistema popravljati – historijski trend ukazuje nam na to- mislim da će se izgraditi veće povjerenje u ove sisteme tako da će i oni početi dobijati sve značajniju ulogu u samom donošenju odluka.

Aidin akademski put je impresivan. I ona ga objašnjava jednostavno. “Vodi me želja i žeđ za znanjem”, kaže ona.

Za nju, znanje je funkcionalno tek kada koristi drugima.

Nakon završene osnovne, srednje škole i Elektrotehničkog fakulteta – Odsjek za automatiku i elektroniku u Sarajevu, radila je u jednoj firmi u Sarajevu, te predavala jedan semestar na fakultetu, ali ju je vizija i želja da se nastavi baviti naukom, odvela u Italiju na prestižni Univerzitet Politecnico di Milano na kojem je doktorirala informacione tehnologije. Nakon toga odlazi na usavršavanje u Australiju gdje i danas živi i radi.

Aida je radila i na izradi algoritama vezano za digitalne aplikacije u području zdravlja. Jedna od njih odnosila se na program mršavljenja gdje se uz pomoć agoritma predviđa rizik od odustajanja i rizik od nepostizanja konačnog cilja.

BiH je rasadnik talenata

Osim što je vlasnica dva patenta, u posljednjih pet godina dobila je nekoliko prestižnih nagrada. Posljednja – WiT Future Tech Star Award Women in Technology, dodjeljuje se ženama koje su se istaknule u nauci, te koje svojim značajnim doprinosom, inovativnošću i liderskim sposobnostima mijenjaju svoje naučno područje.

„Nagrada je dodijeljena krajem augusta, i bila mi je lijepo iznenađenje. Osjećam veliku čast i privilegiju, i mislim da je najveća nagrada koju mogu trenutno dobiti“, kaže ona.

Naučno-israživačku scenu u BiH, kaže nam, prati, te napominje kako je BiH rasadnik talenata, čemu u prilog govori i veliki broj stručnjaka, svih generacija, širom svijeta, koji su eksperti u svojim oblastima.

„Nadam se da će doći trenutak kada će se ovaj potencijal iskoristiti na jedan sistematski način, ali ne treba izbjegavati ni individualnu odgovornost svakoga od nas da doprinesemo građenju jednog takvog sistema“, kaže Branković na kraju razgovora.

(TIP/Izvor: Forbes BiH/Autorica: Amela Keserović Polić/Foto: Faruk Zametica)