Unapređenje znanja i vještina timova hitne medicinske pomoći u Bosni i Hercegovini, kao i njihovo usklađivanje s evropskim standardima, glavni su ciljevi trodnevne edukacije koja je danas započela u okviru projekta “Doprinos organizacija civilnog društva strateškom planiranju zdravstvene zaštite u BiH u skladu s EU standardima”. Edukaciju pohađa 99 učesnika iz cijele BiH, ljekara, medicinskih tehničara i vozača sanitetskih vozila.

Program obuhvata obuke iz osnovne i napredne životne podrške (BLS i ALS), s teorijskim i praktičnim modulima zasnovanim na jedinstvenim protokolima.

Standardizacija hitne pomoći širom zemlje

Direktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo Jasna Huseinbegović-Musić istakla je da je ovo važan korak ka ujednačavanju kvaliteta usluga u cijeloj zemlji.

– Značaj edukacije je ogroman. Moramo ići ka tome da se standardizuje hitna pomoć u svim dijelovima BiH, jer jedino tako možemo imati adekvatnu zdravstvenu zaštitu – kazala je, dodajući da hitna pomoć ne može biti različita u Sarajevu, Mostaru ili u Tuzli.

Posebno je naglasila ulogu medicinskih tehničara u sistemu hitne pomoći, ističući da upravo oni obavljaju najveći dio posla.

– Drago mi je što će naše Udruženje hitnih medicinskih tehničara dobiti priliku da se obuči o svemu što je značajno i što će pomoći pacijentu – dodala je Huseinbegović-Musić.

Jedinstveni protokoli i pristup bez improvizacije

Predsjednik Udruženja hitnih medicinskih tehničara Federacije BiH Aner Duraković naglasio je potrebu za jedinstvenim sistemom i protokolima, koji će omogućiti jednak pristup hitnoj pomoći bez obzira na regiju.

– U cijelom svijetu hitne pomoći rade po istim sistemima i istim protokolima. Mi se držimo tih standarda i želimo da se i kod nas uvede isti pristup u svim sredinama – kazao je Duraković.

Naglasio je da hitna pomoć djeluje u najtežim trenucima, gdje nema vremena za improvizaciju.

– U najtežim slučajevima imate oko 50 minuta da sve riješite. Kada znate protokol, tačno znate šta trebate raditi. Nema prostora za razmišljanje ili eksperimentisanje – istakao je.

Podrška Evropske unije i uloga civilnog društva

Amer Džekman iz Instituta za populaciju i razvoj pojasnio je da je projekat finansiran sredstvima Evropske unije, a implementira ga ovaj institut, zajedno sa Savezom općina i gradova Federacije BiH i Savezom općina i gradova Republike Srpske.

– Prvenstveni cilj je jačanje mreže organizacija civilnog društva i njihovo povezivanje sa zdravstvenim institucijama i vlastima, da bi se osigurala efikasnija i brža hitna medicinska pomoć – kazao je Džekman.

Napomenuo je da edukacije obuhvataju timove iz Brčko Distrikta, kao i iz više lokalnih zajednica u FBiH i RS-u, uključujući Tomislavgrad, Travnik, Mostar, Goražde, Stari Grad, Banju Luku, Bijeljinu, Rudo i Foču.

Edukativni centri i podizanje svijesti građana

Osim edukacije, projekat uključuje i osnivanje edukativnih referalnih centara za hitnu medicinsku pomoć, kao i aktivnosti na podizanju svijesti građana o tome kada i kako koristiti usluge hitne pomoći. Džekman je poručio je da je cilj projekta stvoriti jedinstven pristup u kojem organizacije civilnog društva, zajedno sa službama hitne medicinske pomoći i lokalnim vlastima, rade na jačanju sistema i podizanju svijesti građana o tome kada i u kojim situacijama treba tražiti hitnu medicinsku pomoć, ali i na unapređenju opće zdravstvene svijesti u društvu.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: : Fena/Amer Kajmović)