Rođeni Tuzlak dr. Edhem Eddie Čustović, direktor Scientific Instruments Australia i vodeći partner u Cloud Health EuroVemtures investicionom fondu, inženjer, poduzetnik i jedan od osnivača BH Futures Foundation, govorio je za „Slobodnu Bosnu“ u švedskom Geteborgu, na  Bosanskohercegovačkom nordijskom forumu.

Čustović je bio jedan od panelista te je pozvao Bosance i Hercegovce da ulaganjima u novosnovane i start-up kompanije u Bosni i Hercegovini i svijetu pomognu konačnom cilju – ostanku Bosanaca i Hercegovaca u svojoj domovini.

Kakve su impresije s foruma?

-Mislim da je Forum nadmašio očekivanja. Što se tiče uloge, aktivnosti, mreže, širokog spektra ljudi koji su se pojavili na Formu, jako sam impresioniran. Mada sam imao uvida s kakvim profesionalcima u Skandinaviji radimo, ali odaziv je stvarno fantastičan. Puno kolektivnog znanja kojeg posjedujemo je među ovih 250 učesnika. Na ovome se treba graditi i naredna godina, kada bi trebalo da bude još veći brojem učesnika i fokusiranije teme. Ljudi su željni prostora za nove diskusije, apetit za ovakve stvari je ogroman. Raduje me svaki naredni iskorak.

Koliki su kapaciteti ljudskih resursa Bosanaca i Hercegovaca koji žive vani? Jesmo li još uvijek nesvjesni tog potencijala?

-Sigurno smo nesvjesni. Znam to činjenicom kada ljudi pročitaju određene profile i biografije, a ja ih vrlo često objavljujem jer puno putujem. Pa puno ljudi upoznajem. Mi još uvijek nismo svjesni kakav kolektivni „impact“ možemo stvoriti. Znamo da smo izvrsni pojedinci, i u kulturi, i u inženjerstvu, i u medicini, ali kada to napravimo u jednom ekosistemu u kojem se osjećaju da kolektivno daju doprinos, nevjerovatno je šta se može postići. Koristim jedan primjer naše fondacije u kojoj smo mi individualno uradili puno. Ali kada sam prije par godina ljudima predstavio da smo mi kolektivno volontirali 65 radnih godina, ljudi su bili šokirani da je to uopšte moguće, da se tako u kratkom periodu to isprofilisalo.

Tako da, kad se uzme i čitava bosanskohercegovačka zajednica, evo ovdje u skandinavskim zemljama, kad bi oni samo pokušali statistički da izmapiraju koliko je kapitala uloženo od ovih, da kažemo, zemalja gdje žive naši ljudi, koliko je znanja preneseno, koliko je novih poslovnih mogućnosti otvoreno, zaista ljudi bi bili frapirani. To bi bilo vrlo teško zapravo i procesuirati, a da ne govorimo na svjetskom nivou šta se sve može postići i kakve potencijale imamo. Ali, naravno, i s druge strane u BiH moramo imati adekvatne partnere, ljudi koji će razumijeti kako da radimo s tim ljudima. Mi pokušavamo da budemo neki most između te dvije zajednice. Ja njih tretiram kao jednu zajednicu, ja to zovem bosansko-hercegovačka globalna zajednica, riječ „diaspora“ je nekako prošla neku negativnu konotaciju.

Globalna zajednica znači da je nebitno gdje živite, vi pripadate tom jednom bosansko-hercegovačkom korpusu i vi zajedno radite na unapređenju države i te matice iz koje potičete i to je zapravo i poruka ovog foruma. Ljudi su sada tek uvidjeli šta ovih 250 ljudi posjeduje kao znanje u tom smislu, a šta tek posjeduju, da kažem, u čitavom regionu.

Vaš panel na otvaranju bio je vrlo zanimljiv. Koliki je potencijal IT sektora i zapravo koliki je potencijal ekonomskog ulagačkog dijela naše zajednice, ljudi koji žive vani i koliko je njima omogućeno da ulažu, da investiraju u Bosnu i Hercegovinu i obrnuto, naravno, Bosancima i Hercegovcima koji žive vani?

-Postoji razni mehanizmi ulaganja i to smo imali priliku da čujemo kroz druge panele da postoje određena društva, organizacije, kompanije u kojima su Bosanci i Hercegovci učesnici, investitori i oni kroz ta tijela ulažu.

Većinom ulažu u kapitalne projekte, imali smo priliku čuti kako se to radi u Norveškoj, znači, tu su ogromni solarni parkovi, tu su primarno energetski projekti jer oni su vrlo atraktivni, dugoročno su isplatlivi i ne posjeduju neki veliki rizik. Naravno, ima rizika u svemu. Ono što mi pokušamo da uradimo jeste sa VC fondom, mi kreiramo jedan noviji način investiranja, pogotovo u našoj kulturi to ne postoji, pravni okvir ne postoji za Venture Capital Fond. Fond omogućava manjim investitorima da učestvuju i u visokorizičnim kompanijama. Visokorizičnim, ali isto tako kada se isplate, one se zaista isplate, govorimo puta deset, puta sto, puta hiljadu ili puta deset hiljada, one investicije koje ste uložili.

To naravno vidimo svakodnevno na američkom tržištu gdje vidimo velike tehnološke kompanije koje su bukvalno krenule iz garaža. One već imaju kulturu VC fondova tako da, ko god želi ozbiljan kapital ide u Kaliforniju, ide u New York, Teksas i neke druge države. Mi želimo sada da kažemo – Bosanci i Hercegovci zadnji 30 godina su učestvovali, primali su investicije od tih fondova, bili su u upravnim odborima tih fondova, pokupili smo to znanje zašto mi ne bi mogli raditi svoj vlastiti fond s kojem mi možemo raditi tu vrstu investiranja.

S druge strane, ta vrsta investiranja daje našim mladim ljudima dobar znak da BiH pravi sljedeći iskorak u ekonomskom razvoju. Da nije sve, da kažemo, u nekretninama. Da nije sve u energetici, već da pokrećemo manje kompanije koje su u vlasništvu svog intelektualnog vlasništva, koje se onda pretvara u komercijalni proizvod koji onda kreira nove grane i onda dosta mladih ljudi koji su hipertalenti neće imati priliku, neće imati ni potrebu da idu u neke tamo epicentre ili će moći raditi na najnovijim stvarima u BiH.

I to nam je taj, da kažemo, „Matchmaking“ između izvrsnosti kapitala i ove globalne zajednice koja nam otvara vrata da te proizvode plasiramo na tržište. To je neka moja zamisao za budućnost. Okupili smo jako veliki i kvalitetan broj ljudi oko ovoga fonda.

Nada nam je da je narodnih 5-7 godina to i završimo kao fond, da pokrijemo 2-3 takva fonda. Jedan će biti fokusiran na financijske tehnologije, drugi će biti fokusiran na medicinske tehnologije. Pitanje je samo ko će predvoditi i kome je to u interesu. A kad se kreira kultura, ostalo će sve biti mnogo lakše.

Svjedočio sam, kako vam je na hodniku u pauzi između panela prišla jedna učiteljca ovdje u Skandinaviji koja čita učenicima vaše postove s Facebooka, kako bi svakoga dana nastavu započela s pozitivnim vijestima. Je li vas iznenadila?

-Prišla mi je gospođa Amela Isanović i rekla da je na samit došla s jednom misijom – da me upozna i da mi se zahvali. Iskreno, nisam bio siguran na čemu bi mi mogla zahvaliti, ali Amela je nastavila pričati i vrlo brzo mi je sve postalo jasno.

Rekla mi je da već duže vrijeme prati moj rad, te da je autorica i profesorica bosanskog jezika u Geteborgu. Ispričala mi je o svom inovativnom načinu podučavanja jezika – između ostalog, kroz priče o uspješnim Bosancima i Hercegovcima širom svijeta.

Kazala je da joj je moja stranica jedno od glavnih mjesta na kojem pronalazi i dijeli te inspirativne priče sa svojim učenicima. Za mene je to bilo jedno od najljepših priznanja koje sam dobio – ne nagrada, ne priznanje institucije, već dokaz da ono što radimo ima smisla i inspiriše druge.

Amela mi je tom prilikom poklonila tri svoje knjige koje ću rado čitati mom sinu. Obećao sam joj da ću prilikom sljedeće posjete Geteborgu obići školu bosanskog jezika i upoznati učenike. Iskreno sam dirnut njenom strašću, kreativnošću i ljubavlju prema jeziku i domovini.

Koliko je važno govoriti pozitivno o Bosni i Hercegovini kako bi se bosansko-hercegovački brend izgradio jer ga nemamo!?

-Imali smo priliku da razgovaramo o brendu. Koliko je bitan brend? Nažalost, bosansko-hercegovački brend u određenim krugovima je ukaljan i trebat će jako puno vremena da ga promijenimo.

Mi aktivno radimo na tome kao individue. Znači, ko god je zdravi patriota uvijek priča o najpozitivnijim stvarima. Mi međusobno volimo da pričamo i o onim negativnim stvarima, ali generalno kad su među strancima, uvijek se oslanjamo na one najpozitivnije stvari.

Međutim, mi moramo to da praktikujemo svakodnevno. Nije dovoljno samo ponekad da spomenete nešto. Mi moramo dobre primjere da guramo u javnost.

Mediji koji, da kažemo, kupe te informacije, objavljaju, šalju jednu pozitivnu sliku prema mladim ljudima. Mladi ljudi u BiH žele dobre primjere u društvu. Ko su ti primjeri?  Ko su ljudi koji su izgradili neke pozitivne biznise u BiH i napravili neki spoj?

Ja vrlo često pišem o našim naučnicima, našim poduzetnicima. Pišem i o kulturi. Meni je to postao i hobi, ali i neki životni smisao, da pokažem svijetu, ne samo nama. Nama je lako predstaviti dobre ljude i reći – vidi, to su uspješni Bosanci i Hercegovci.

Ali kako u svijetu, među 195 zemalja, 8 milijardi ljudi, mi imamo 3 miliona stanovnika u BiH, hajmo reći još par miliona vani, neka je 5-6 miliona. Mi smo statistički apsolutno nebitni u kontekstu cijelog svijeta. Ali moramo graditi svoj brend oko određenih ljudi koji svojim znanjem utječu na svjetske tokove, a ne samo one u BiH.

I to je nešto što mi svakodnevno, kolektivno moramo da radimo, da bi izgradili bosansko-hercegovački brend koji stoji za izvrsnost, progresivan narod, narod koji je uspio da u čitavom svijetu se integriše u društva, zadržao svoju kulturu i zajedno gradimo bolju budućnost Bosne i Hercegovine.

(TIP/Izvor: SB/Razgovarao: M. Iličić/Foto: Arhiva/FB/dr. Edhem Čustović)