Podaci Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koja je iznijela jako povoljne ekonomske podatke o platama, penzijama i BDP-u, djeluju ohrabrujuće na prvi pogled…

Iako na prvi pogled izgleda da su plate, penzije i naknade “značajno porasle”, to nije nužno prednost ako se gleda kroz prizmu monetarne politike, inflacije i realne kupovne moći.

Evo zašto:

1. Nominalni vs. realni rast

Brojevi na slici predstavljaju nominalni rast (izražen u konvertibilnim markama), ali ne uzimaju u obzir inflaciju. Ako su cijene roba i usluga u istom periodu porasle za 40-50%, tada “povećanje plate” od 30% zapravo znači pad realne plate, jer za isti novac kupuješ manje.

Primjer: – 2018. minimalna plata: 596 KM – 2025. minimalna plata: 1000 KM To je +68% nominalno. Ali ako su cijene hrane, goriva, stanovanja i energije porasle 70-80% (što jesu u BiH između 2018-2025), realni rast je zapravo negativan.

2. Monetarna politika i inflacija

Bosna i Hercegovina ima currency board sistem, dakle KM je vezana za euro i Centralna banka ne može “štampati” novac proizvoljno. To znači da se povećanje plata i potrošnje uglavnom ne događa kroz rast proizvodnje, nego kroz: – veće zaduživanje države, ili uvoznu inflaciju (veće cijene iz inostranstva). Rezultat: Više novca cirkuliše u ekonomiji, ali bez većeg domaćeg proizvodnog učinka. Time rastu cijene, a ne realni standard.

3. Rast plata bez produktivnosti

Ako plate rastu administrativno (odlukom vlade, a ne kroz rast produktivnosti), poslodavci moraju: – podizati cijene proizvoda, – smanjivati broj zaposlenih, ili – prelaziti u neformalnu ekonomiju. To izaziva troškovnu inflaciju, odnosno, lančani rast cijena kroz čitav sistem, što ponovo poništava nominalne koristi.

4. Realni BDP i struktura rasta BDP

Federacije BiH je porastao s 29,4 na 34,5 milijardi KM, negdje oko 17% nominalno. Ali ako se uzme u obzir inflacijq od oko 25% u istom periodu, realni BDP je zapravo stagnirao ili blago pao. To znači da je rast “na papiru”, dok realna proizvodnja i standard nisu značajno poboljšani.

5. Socijalni transferi i inflatorni pritisci

Povećanja poput dječijeg doplatka, invalidnina i pomoći su korisna socijalno, ali ako nisu praćena rastom realnih prihoda budžeta (npr. kroz proizvodnju i izvoz), država mora: – povećati poreze ili – zadužiti se, što dugoročno generiše fiskalni pritisak i inflaciju.

Stavovi izneseni u kolumni su lični stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove portala TIP.ba.

Vezano:

Vlast u FBiH poredi ekonomske pokazatelje s Novalićevim periodom

(TIP/Autor: Safet Imamović, ekonomista)