Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u završnoj je fazi pripreme tri zakona koji bi, prema riječima ministra Adnana Delića, trebali donijeti najveće reforme tržišta rada u Federaciji BiH u posljednje vrijeme.

Riječ je o Zakonu o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, Zakonu o zapošljavanju stranaca i izmjenama Zakona o radu, koji su u različitim fazama procedure i koji bi, ako budu usvojeni, trebali značajno promijeniti odnose između poslodavaca, radnika i institucija.

Razdvajanje aktivnih i neaktivnih tražitelja posla

Najvažniji reformski iskorak, naglašava Delić, odnosi se na novi zakon o posredovanju u zapošljavanju, koji će donijeti potpuno nove evidencije nezaposlenih osoba.

– Želimo razdvojiti aktivne od neaktivnih tražitelja posla i omogućiti poslodavcima bolju filtraciju onih koji zaista žele raditi. Trenutno imamo apsurd: poslodavac traži, recimo, vozača, služba kaže da ih ima stotinu na evidenciji, a kad ih pozovete, niko se ne odazove. To je paradoks koji želimo riješiti – kazao je Delić u razgovoru za BiznisInfo.ba.

Novi zakon, dodaje, neće nikoga ostaviti bez zdravstvenog osiguranja, ali će jasno utvrditi ko je na evidenciji zbog traženja posla, a ko samo zbog beneficija poput dječijeg dodatka ili zdravstvenog osiguranja.

– Oni koji više puta odbiju ponudu u skladu sa svojim kvalifikacijama bit će izbrisani iz evidencije aktivnih tražitelja posla – naglašava Delić.

Lakši uvoz radne snage – ali samo ako nema domaće

Drugi važan zakon u proceduri odnosi se na zapošljavanje stranaca, a cilj je, kaže Delić, olakšati procedure za poslodavce koji ne mogu pronaći potrebne radnike u BiH.

– Trenutno su procedure za dobijanje dozvola za strane radnike vrlo komplikovane i traju predugo. Želimo ih pojednostaviti, posebno za sezonske poslove u građevinarstvu i uslužnim djelatnostima – pojašnjava ministar.

Ipak, Delić ističe da se zalaže za maksimalno iskorištavanje domaće radne snage prije uvoza stranih radnika.

– Ne treba uvoziti radnike dok god imamo domaću radnu snagu. Ne može mi niko reći da je bolje dovesti radnika iz Nepala nego, recimo, iz Tešnja u Sarajevo. Puno je lakše i prirodnije zaposliti domaćeg radnika: zbog jezika, kulture i svega ostalog – rekao je Delić.

Kvotama za uvoz radne snage upravlja državni nivo, ali su one, dodaje, uglavnom neiskorištene upravo zbog složenih procedura, nostrifikacija i dugog procesa odobravanja dozvola.

Izmjene Zakona o radu: vraćanje dostojanstva radnicima

Treći reformski korak odnosi se na izmjene i dopune Zakona o radu, kojim Ministarstvo želi, kako ističe Delić, vratiti dostojanstvo radnicima, posebno u privatnom sektoru.

– Želimo popraviti ambijent za radnike, posebno u privatnom sektoru, gdje postoji veliki disbalans u odnosu na javni sektor. Nećemo to raditi na štetu poslodavaca, ali svi moramo dati svoj doprinos. Cilj je da radnici mogu dostojanstveno živjeti od svog rada i da planiraju budućnost ovdje, a ne da odlaze iz zemlje – naglasio je Delić.

Kraj apsurdima i sivoj ekonomiji

Delić upozorava i na zloupotrebe statusa nezaposlenih osoba, koje koriste beneficije dok rade na crno, čime nanose štetu i poslodavcima i budžetu.

– Imamo slučajeve gdje radnici sami traže od poslodavca da ih odjavi, da bi mogli raditi na crno i primati pune iznose u kešu, dok poslodavac na osnovu toga koristi sredstva Zavoda. To je apsurd kojem moramo stati u kraj – poručio je.

Usvajanjem tri zakona – o posredovanju u zapošljavanju, zapošljavanju stranaca i Zakona o radu – Ministarstvo, kaže Delić, želi istovremeno urediti tržište, suzbiti sivu ekonomiju i stvoriti pravednije uslove za radnike i poslodavce.

(TIP/Foto: Fena)