Udruženje konsultanata inženjera Bosne i Hercegovine organiziralo je u Sarajevu 14. Kongres o transportnoj infrastrukturi i transportu – željeznice, stručni skup koji je okupio istraživače, operatere, upravitelje infrastrukture, predstavnike institucija i proizvođače opreme s ciljem razmjene znanja i iskustava za održivi razvoj željezničkog sektora u BiH, regiji i šire.

Evropska unija i prioritet željeznica

Na otvaranju je istaknuto da Evropska unija posljednje tri decenije aktivno jača poziciju željeznica u odnosu na druge vidove transporta, s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i izgradnje ekološki prihvatljivog, sigurnog i pametnog transportnog sistema. Evropski zeleni plan iz 2019. godine predviđa prelazak na kružnu ekonomiju, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja, pri čemu je sektor transporta posebno važan jer emituje 25 posto ukupnih emisija u EU, dok željeznica učestvuje sa svega 0,4 posto. Godina 2021. bila je proglašena Evropskom godinom željeznica upravo kako bi se stanovništvo i privreda dodatno potakli na korištenje željeznica kao ekološki prihvatljivog i ekonomičnog rješenja.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto, ovom prilikom, poručio je da je ključna prepreka razvoju željeznica nedostatak političke volje.

– Najveći problem željezničke infrastrukture nije tehničke, nego političke prirode. Politika, na svim nivoima, jednostavno ne vidi željeznicu kao potencijal. Zato u posljednjih 30 godina nije bilo ulaganja. A ulaganje u pruge dugoročno je najisplativije – kazao je Forto.

On je podsjetio da iskustva drugih sektora pokazuju da se, uz promjenu pristupa i spremnost na ulaganje, stvari mogu pomjeriti naprijed.

– I u Sarajevu je prije nekoliko godina izgledalo nezamislivo da ćemo kupovati nove tramvaje i obnavljati mrežu, a danas je to realnost. Slično se može uraditi i sa željeznicom. Ako država uloži, a očekujemo i podršku evropskog Plana rasta, željeznica može postati oslonac intermodalnog transporta u kojem će drumski saobraćaj biti komplementaran, a ne dominantan – poručio je Forto.

Globalni trendovi i strateški plan

Predsjednik Udruženja konsultanata inženjera BiH Ešref Gačanin podsjetio je da je revitalizacija željeznica globalni trend.

– Željeznice su bile i ostale kičma kopnenog transporta, iako smo to u našem regionu zaboravili. Evropska unija već 25 godina provodi dokumente koji vode ka obnovi i modernizaciji pruga. Ako želimo ući u EU, moramo primijeniti njihove standarde koji regulišu sve – od upravljanja, operatera i održavanja do infrastrukture. Naš najveći problem je to što nemamo strateški plan razvoja željeznica u skladu s tim standardima – rekao je Gačanin.

On je dodao da BiH, osim što nije povezala svoju mrežu s glavnim regionalnim centrima poput Beograda, Zagreba, Budimpešte ili Podgorice, ozbiljno zaostaje za globalnim trendovima.

– Dok EU razvija mreže brzih pruga, a Kina je u zadnjih 20 godina izgradila gotovo 40.000 kilometara linija za brzine do 650 kilometara na sat, mi i dalje raspravljamo o osnovnim pitanjima modernizacije – upozorio je Gačanin.

Sličan stav iznio je i profesor Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu Osman Lindov, naglašavajući da je najveći problem željeznica u BiH odsustvo modernizacije i odgovarajuće zakonske regulative.

– Nemamo zakon o transportu opasnih materija niti jasne pravilnike, iako željeznica u tom segmentu ima prednost jer uglavnom prolazi van naseljenih područja. Ovu oblast trebalo je urediti prije 20 godina, a mi ni danas nemamo rješenja. Uz to, 50 godina nije bilo ozbiljnih ulaganja u modernizaciju, a EU direktive o razdvajanju operatera i infrastrukture nikada nismo proveli – kazao je Lindov, koji je govorio na panelu “Transport opasnih materija željeznicom s aspekta osoba s invaliditetom”.

Kao posljedica toga, najveći dio transporta prebačen je na cestovni saobraćaj, dok željeznice stagniraju i infrastrukturno i organizacijski.

– Naša infrastruktura je nepovezana, imamo više operatera, ali bez jasno definisanih uloga. Da smo ranije razdvojili operatere od infrastrukture, danas bi privreda imala više koristi od željezničkog transporta, a značajan dio roba već bi bio prebačen s cesta na vozove – dodao je Lindov.

Trenutno stanje željezničke mreže u BiH

O stanju mreže za Fenu je govorio i Velibor Peulić, glavni koordinator Konzorcija logistike BiH. Prema njegovim riječima, BiH trenutno raspolaže sa oko 1.030 kilometara aktivnih pruga – 608 u Federaciji BiH i 422 u Republici Srpskoj.

– Riječ je uglavnom o jednokolosječnim i djelimično elektrificiranim prugama, sa značajnim infrastrukturnim zaostatkom. Prosječna brzina teretnih vozova kreće se između 30 i 40 kilometara na sat, a intermodalni transport praktično ne postoji – rekao je Peulić.

On je podsjetio da je u 2024. godini kroz BiH prošlo oko 25.000 kontejnera, gdje je željeznica učestvovala sa svega 1,8 posto.

– To je statistička greška. Ako bismo pokrenuli minimalno održivu intermodalnu ponudu, na primjer dva para vozova sedmično na pravcima Rijeka – Banja Luka – Tuzla – Karakaj i Ploče – Sarajevo – Doboj – Šamac, tržište bi vrlo brzo pokazalo da je ovaj model održiv. Za to je, međutim, potrebna koordinacija oba entiteta, države i podrška EU – ocijenio je Peulić.

Kongres se održava 2. i 3. oktobra, a tokom dvodnevnog rada razmatrat će se tržišna pozicija željeznica, EU transportna politika, strategija razvoja, sigurnost, finansiranje, multimodalni transport, TEN-T mreža, kao i mogućnosti primjene vještačke inteligencije u sektoru. Organizatori naglašavaju da skup predstavlja priliku da se povežu struka, politika i finansijski sektor te usaglase prioriteti za realizaciju strateških projekata u BiH i regionu.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Fena/Amer Kajmović)