U eri kada tastature i digitalna tehnologija sve više potiskuju pisanje rukom, u Indiji je otvorena debata o jednom starom, ali životno važnom pitanju: da li rukopis i dalje ima značaja? Prema nedavnoj presudi Visokog suda u Punjabu i Haryani – ima, naročito kada je riječ o doktorima. Sud je naglasio da „čitljiv medicinski recept predstavlja fundamentalno pravo pacijenta“, jer razlika između jasnog i nečitkog rukopisa može biti razlika između života i smrti.

Presuda koja je pokrenula pitanje rukopisa

Odluka suda donesena je u sklopu saslušanja koje uopšte nije imalo direktne veze s pisanjem. Radilo se o slučaju optužbi za silovanje, prevaru i falsifikovanje. Međutim, tokom postupka sudija Jasgurpreet Singh Puri suočio se s medicinsko-pravnim izvještajem ljekara koji je pregledao žrtvu – a izvještaj je bio potpuno nerazumljiv. „Ni jedno slovo nije bilo čitljivo, što je potreslo savjest ovog suda“, naveo je sudija Puri u obrazloženju. BBC je imao uvid u presudu i priložene dokumente – dvostrani recept i izvještaj doktora čiji je rukopis zaista izgledao kao nerazumljiva škrabotina.

Sudija je izrazio iznenađenje što u vremenu kada su računari široko dostupni, državni ljekari i dalje pišu recepte rukom – često nečitko. Zato je naložio da vlada uvede časove kaligrafije i vježbi rukopisa u medicinske škole, a u roku od dvije godine implementira digitalne recepte širom zemlje. Do tada, svi doktori moraju pisati recepte jasno, velikim štampanim slovima.

Stav ljekara: „Problem postoji, ali realnost je drugačija“

Dr Dilip Bhanushali, predsjednik Indijskog ljekarskog udruženja koje broji više od 330.000 članova, poručio je da su doktori spremni sarađivati s vlastima. On priznaje da su digitalni recepti već zaživjeli u većim gradovima, ali u ruralnim područjima i manjim mjestima to još uvijek nije praksa.

„Poznato je da mnogi doktori imaju loš rukopis, ali treba imati na umu da rade u ekstremno opterećenim uslovima, naročito u državnim bolnicama. Ljekar koji dnevno pregleda 70 pacijenata jednostavno nema vremena da piše polako i jasno“, kaže Bhanushali. Uprkos tome, udruženje savjetuje članove da slijede preporuke i pišu recepte velikim, čitljivim slovima – kako bi ih razumjeli i pacijenti i farmaceuti.

Sudovi već ranije upozoravali na problem

Ovo nije prvi put da indijski sudovi upozoravaju na opasnosti lošeg rukopisa doktora. Sud u Orissi kritikovao je „cik-cak stil pisanja“ medicinskih izvještaja, dok je Visoki sud u Allahabadu ranije ukazao na „izvještaje pisane tako lošim rukopisom da se ne mogu protumačiti“.

Iako pojedina istraživanja osporavaju tvrdnju da doktori pišu lošije od drugih, stručnjaci naglašavaju da ovdje nije riječ o estetici, već o potencijalno kobnim posljedicama. Nejasan recept može dovesti do pogrešne terapije, zdravstvenih komplikacija, pa čak i smrti.

Posljedice širom svijeta

Prema izvještaju američkog Instituta za medicinu iz 1999. godine, greške u medicini uzrokovale su najmanje 44.000 preventabilnih smrtnih slučajeva godišnje u SAD-u, od čega je 7.000 bilo direktno povezano s ružnim rukopisom.

Slični primjeri zabilježeni su i u Velikoj Britaniji – jedna žena je zadobila hemijske opekotine kada je umjesto kreme za oči dobila kremu za erektilnu disfunkciju, zbog zabune oko rukopisa. Zdravstvene vlasti u UK priznale su da greške u prepisivanju lijekova izazivaju „strašne posljedice“ i da bi digitalni recepti mogli smanjiti takve slučajeve i do 50%.

U Indiji, iako ne postoje sveobuhvatni podaci, mediji redovno izvještavaju o nesrećama. Tako je jedna žena doživjela konvulzije nakon što joj je pogrešno izdat lijek sa sličnim imenom kao onaj koji je zapravo bio propisan. Još 2014. godine farmaceut iz Telangane podnio je tužbu nakon što je trogodišnja djevojčica preminula u Noidi jer joj je ubrizgan pogrešan lijek za temperaturu.

Njegova kampanja doprinijela je tome da je 2016. godine Indijski medicinski savjet naložio da svi doktori lijekove moraju propisivati generičkim nazivima, jasno i po mogućnosti velikim slovima.

Deklarativne mjere, ali problem ostaje

U parlamentu je 2020. godine potvrđeno da lokalne zdravstvene vlasti imaju ovlaštenje da sankcionišu ljekare koji ne poštuju ovu uredbu. Međutim, u praksi, gotovo deset godina nakon prvih naloga, loše napisani recepti i dalje svakodnevno pristižu u apoteke.

Farmaceuti širom zemlje kažu da često moraju kontaktirati ljekare kako bi bili sigurni da pacijent dobija pravi lijek. Ravindra Khandelwal, direktor poznatog farmaceutskog lanca „Dhanwantary“ iz Kolkate, naglašava da su u gradovima recepti sve češće digitalni, ali da su u prigradskim i ruralnim sredinama gotovo isključivo ručno pisani.

„Naši zaposleni imaju veliko iskustvo i uglavnom uspijevaju da dešifruju rukopis, ali ponekad je nemoguće. Tada moramo nazvati ljekara jer je tačnost lijeka od životne važnosti“, kaže on.

Put ka digitalizaciji

Presuda Visokog suda u Punjabu i Haryani možda će biti prekretnica u borbi protiv opasnosti nečitkog rukopisa u medicini. Ako vlada uspije provesti digitalne recepte širom zemlje, rizik od ovakvih tragedija mogao bi se značajno smanjiti. Za pacijente to znači sigurniju terapiju, za ljekare manje pritiska, a za farmaceute – manje nagađanja i više preciznosti. Dok se to ne ostvari, ostaje obaveza svih doktora da barem – pišu čitko.

(TIP/Izvor: federalna.ba/BBC/Foto: Chilukuri Paramathama)