Evropa ubrzano gubi zelene površine koje su nekada bile utočište divljim životinjama, štitile od ugljika i hranile stanovništvo. I to nevjerovatnom brzinom – svakoga dana nestane površina jednaka 600 nogometnih terena. Rezultati su to velike međunarodne istrage Green to Grey, koju je proveo The Guardian u saradnji s brojnim partnerima iz 11 evropskih zemalja.

Od šuma i polja do betona i luksuza

Analiza satelitskih snimaka između 2018. i 2023. godine pokazala je da Evropa godišnje izgubi oko 1.500 kvadratnih kilometara prirodnog i poljoprivrednog zemljišta zbog širenja gradova, infrastrukture, luksuznih turističkih kompleksa i industrijskih postrojenja. To znači da je u pet godina nestalo oko 9.000 km² zelenih površina – što je područje veličine Kipra.

Najviše je pogođena priroda – čak 900 km² godišnje, dok se oko 600 km² uzima od poljoprivrednog zemljišta, što, upozoravaju stručnjaci, direktno ugrožava evropsku prehrambenu sigurnost i zdravlje stanovništva.

Profesor Steve Carver sa Univerziteta u Leedsu ističe:  “Zemljište izgubljeno u korist betona jedan je od glavnih uzroka nestanka divljine i pada biodiverziteta. Ali jednako zabrinjavajuće je i uništavanje obradivog zemljišta koje postaje građevinska zona.”

Najčešći uzroci: stanogradnja i putevi, ali i luksuz za bogate

Istraga je pokazala da najveći dio nestalih površina otpada na gradnju stanova i puteva, ali zabrinjava i činjenica da se priroda i poljoprivredna zemljišta žrtvuju za luksuzne projekte, turizam i potrošačke komplekse. Primjer je Portugal, gdje je na zaštićenim pješčanim dinama plaže Galé izgrađen luksuzni golf resort CostaTerra. Na zemljištu koje pripada mreži Natura 2000, koja bi trebala uživati posebnu zaštitu EU-a, niknuo je teren koji troši i do 800.000 litara vode dnevno. U kompleksu su već osigurane rezidencije vrijedne više miliona funti.

Slična situacija zabilježena je u Turskoj, gdje je močvara Çaltılıdere, važan ekosistem i stanište flamingosa, pelikâna i riba, betonirana kako bi se izgradio luksuzni brodogradilišni centar za jahte. Lokalna vlast je 2017. ukinula status zaštićenog područja, a danas marina obećava „ekonomski rast i hiljade radnih mjesta“.

U Grčkoj se pak divljački predjeli planina Vermio, definisani zakonom kao „područja bez puteva“, pretvaraju u poligon za ogromne vjetroparkove.

Njemačka i Velika Britanija također su među velikim gubitnicima: samo kod Berlina posječeno je 500.000 stabala da bi se izgradila Tesla gigafabrika.

Brojke otkrivaju alarmantne trendove

Najveće gubitke zabilježila je Turska (1.860 km²), zatim Poljska (1.000 km²), Francuska (950 km²), Njemačka (720 km²) i Velika Britanija (604 km²). Ukupno je obuhvaćeno 30 zemalja, koje čine 96% teritorije Evropske agencije za okoliš. Za razliku od službenih podataka Agencije, ova analiza bilježi i manje fragmente zemljišta od samo 5.000 kvadratnih metara, pokazujući da male, ali brojne lokalne gradnje kumulativno imaju ogroman uticaj. “To je sporo gorući problem. Sitni zahvati, jedan po jedan, stvaraju ogroman kumulativni gubitak”, upozorio je Jan-Erik Petersen iz Evropske agencije za okoliš.

„Cementiramo vlastitu budućnost“

Evropska zastupnica Zelenih Lena Schilling oštro je kritikovala rezultate istrage: “Godinama EU obećava voditi borbu protiv klimatske krize i za zaštitu prirode. A sada vidimo da doslovno betoniramo vlastitu budućnost. Svaka šuma, polje ili stanište uništeno zbog kratkoročnog profita izdaja je obećanja koja smo dali mladim generacijama.” Ona upozorava da nastavak ovakve prakse znači ne samo gubitak klimatskih ciljeva, već i ugroženu prehrambenu sigurnost, zdravlje ljudi i životnu vrijednost evropskog prostora.

Šta dalje?

Istraživači iz Norveškog instituta za istraživanje prirode (NINA) najavili su proširenje projekta na globalni nivo. Zander Venter iz NINA-e planira lansirati aplikaciju kojom bi građani širom svijeta mogli učestvovati u „crowdsourcing“ provjerama gubitka prirodnih površina. Ako trendovi ostanu nepromijenjeni, Evropa će nastaviti gubiti hiljade kvadratnih kilometara zelenih površina svake decenije – što će imati nesagledive posljedice po biodiverzitet, klimu i živote budućih generacija.

(TIP/Izvor: federalna.ba/The Guardian/Foto: The Guardian)