Povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama Transparency International u Bosni i Hercegovini i udruženje „Vaša prava BiH“ organizirali su okrugli stol pod nazivom „Sloboda pristupa informacijama: Prepreke, rješenja i očekivanja“. Identificirane su ključne prepreke i predložena konkretna rješenja.

Skup je okupio predstavnike institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH, Delegacije Evropske unije u BiH, nadležnih tijela s različitih nivoa vlasti, organizacija civilnog društva i medija, s ciljem da se razmotri trenutno stanje i izazovi u primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini.

Šefica Odjela za evropske integracije, politička i ekonomska pitanja u Delegaciji EU u BiH Aurelie Valtat istakla je značaj transparentnosti i jednakog pristupa informacijama za sve građane.

– Pristup informacijama je osnovno pravo. Cilj je osigurati da građani i mediji imaju mogućnost postavljati pitanja o radu institucija i pitanjima od javnog interesa – poručila je Valtat.

Zakon je usvojen na državnom nivou u septembru 2023. godine, podsjetila je, ali i dalje nije u potpunosti usklađen niti ima jednaku primjenu u svim dijelovima BiH. – Potrebno je dodatno unaprijediti zakonski okvir kako bi se osigurala dosljednost i proaktivna transparentnost – poručila je Valtat.

Transparency International u BiH ovom prilikom je predstavio konkretne prijedloge i inicijative za izmjene zakona na svim nivoima vlasti, koji su rezultat višegodišnjeg monitoringa i pravne prakse u zaštiti prava građana na pristup informacijama.

Rukovoditeljica Centra za pružanje pravne pomoći TIBiH Ena Kljajić Grgić naglasila je da trenutni zakonski okvir ne ispunjava svoju svrhu u praksi. – Zakon ne funkcioniše onako kako je prvobitno zamišljeno. Uočili smo česta kršenja – od nepoštivanja rokova za odgovore, do nedostavljanja odluka drugostepenih organa – istakla je ona.

Zalažemo se za uvođenje inspekcijskog nadzora, dodala je, ali i propisivanje prekršajnih odredbi, uključujući novčane kazne za organe koji krše zakon. Jedan od ključnih problema u praksi, navela je, ostaje odbijanje institucija da dostave informacije od javnog značaja, kao što su podaci o javnom finansiranju, ugovorima o djelu, platama zvaničnika, javnim nabavkama i koncesijama.

– Iako sudovi često usvajaju tužbene zahtjeve i nalažu institucijama da dostave tražene informacije, u velikom broju slučajeva se te odluke ne poštuju – rekla je Kljajić Grgić.

Imamo predmete, dodala je, koji se vode još od 2014. godine. Jedan od njih je ove godine dostavljen i Evropskom sudu za ljudska prava, gdje očekuju presudu.

Također je ukazano na dugotrajnost sudskih postupaka i nepostojanje pravne mogućnosti za povrat troškova, što dodatno obeshrabruje građane i organizacije u ostvarivanju ovog prava. Učesnici skupa saglasni su da je neophodno jačati mehanizme odgovornosti i unaprijediti zakonodavni okvir kako bi pravo na pristup informacijama postalo stvarno i dostupno svim građanima BiH.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: CIN)