Sumnja je da će Bosna i Hercegovina biti energetski nestabilna bez rudnika. Prijeti li državi energetski kolaps ne bude li novih projekata, korištenja vjetro i hidropotencijala države. I, pogotovo, kako zbrinuti komorate? Na sve odgovara generalni direktor Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić.

Hidropotencijal – šta se planira graditi i ima li novca za to?

U našem proizvodnom portfoliju i dugoročnim planovima, mi razvijamo projekte hidroelektrana na rijeci Bosni, na rijeci Drini – Ustikolina, Kovanići, Janjići. Na neki način je Vranduk u nekom pokušaju bio da se izgradi, pa se onda ušlo u arbitražu, taj proces još nije završen, ali to je jako potentna hidroelektrana. Jako važno je da znamo da su Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta FBiH 2022. godine zabranili izgradnju mini hidroelektrana na našim rijekama. U RS-u to nije. Kada govorimo o energijskoj stabilnosti, to nije dobro. Naše hidropotencijale moramo iskoristiti u maksimalnom kapacitetu, zato što nam hidroenergija je prevashodno potrebna za balansiranje sve ostale energije koje proizvodimo. Proizvodimo iz fotonaponskih, iz vjetroelektrana, a i na kraju kraja to je obnovljivi izvor. Vlada Norveške je u februaru 2025. godine donijela zakon da ponovu otvaraju mogućnosti izgradnje hidroelektrana instalisane snage minimalne instalisane snage 1 MW na zaštićenim – zato što je to interes države. Zašto se mi ne ponašamo da imamo potrebu za izgradnju novih objekata.

Solarna energija

Ponovo govorimo o neupravljivoj energiji. Mi imamo jako puno razvijenih projekata. Jedan kojem upravo završavamo priključenje s Elektroprenosom BiH jeste fotonaponska elektrana na rudničkoj površini Rudnika Gračanica od 50 MW. Mi ćemo vrlo brzo predstaviti projekat Prosumeri 5+. Ideja nam je da što više naših domaćinstava instalisane snage do 10,8 i oni do 23 kW izgrade svoje fotonaponske elektrane za vlastitu proizvodnju. Donijeli smo i pravilnik, pojednostavljene su procedure kako bi taj projekat zaživio što brže i što prije.

Vjetropotencijal

Vjetropark Podveležje je izgrađen, instalisane snage 48 MW, Bitovnja se planira izgraditi sa instalisanom snagom od 90 MW, Vlašić od 50 MW. I sada se vraćamo na zabranu raspolaganja državnom imovinom – to je najveći problem za dozvole za nastavak izgradnje tih projekata.

Energetski bilansi su u posljednjih 12 godina jako pali, za 25% – od ozbiljnijih izvoznika postali smo uvoznici struje

2009. godine je formiran koncern. S ove tačke, moja razmišljanje i još nekih ljudi koji se bave ovim poslom jeste da je taj koncept u ovom trenutku bio pogrešan – rudnici su u koncern Elektroprivede BiH ušli sa gubitkom 36 miliina i svaku narednu godinu su završavali sa gubitkom. Ukupni dug rudnika po svim osnovima na današnji dan je 1,2 milijarde KM. 2009. godine ukupno je bilo 10.200 rudara. Proizvodili su 5,5 milona tona uglja. Produktivnost po rudaru je bila 0,05 tona. Prošlu godinu smo, uz podignutu u proizvodnju koju smo zatekli za više od 200.000 tona, završili smo sa nekih 3,9 milona tona, uz broj rudara od 5.119-5.120. To je tačan podatak. I ta produktivnost je sada 700 tona po rudaru. U međuvremenu se desilo da je porastao broj priključaka, potrošnja energije se povećala za 20%, a proizvodnja uglja u rudnicima se drastično smanjila. Što je zbog ‘raubanja’ ležišta rudnika i jako velikog zaostatka u otkrivci. Da biste došli do uglja, morate skinuti čvrstu masu. Taj zaostatak na današnji dan je preko 140 milona kubnih metara čvrste mase. Za sustizanje te otkrivke je potrebno i vrijeme i jako puno sredstava i novca. I od prve izjave i nastupa za prve medije, ja sam govorio da bez rudarskog sektora i naših termoelektrana jako teško možemo očuvati elektroenergetsku stabilnost Bosne i Hercegovine.

Do 2050. ugasiti proizvodnju energije iz uglja – iz Zenice je krenulo, ko je sljedeći?
Ja hoću da vjerujem da ćemo sve naše rudnike koji imaju ekonomski i tehnološki potencijal zadržati do 2050. godine. Oni koji budu mogli funkcionisati samostalno i izvršavati svoje obaveze, imati dovoljne količine uglja i kvaliteta koja je odgovara za rad naših termoelektrana, treba da rade do 2050. godine da bismo imali energetsku stabilnost. Do tada mi treba da radimo na izradi zamjenskih kapaciteta. 80% električne energije u Elektroprivredi BiH se proizvode iz uglja. Mi ne možemo tek tako ugasiti naše termoelektrane rudnike i prijeći na obnovljive izvore energije. Kada govorimo o instalisanim kapacitetima, govorimo 1165 MW instalisane snage. Znači, morate zgraditi 1165 MW zamjenskih kapaciteta. A nije isti MW u obnovljivim izvorima, kada govorimo o fotonaponu i vjetru koji su neupravljivi, i u termoelektrani. Uvijek će nam trebati proizvodni objekti koji mogu balansirati.

Rudnik koji ćemo zatvoriti sad konzervirati da bi jednog dana mogao biti ponovno u upotrebi?
Po uzoru na Njemačku? Da. Nama trenutno nedostaje u bilansu milion tona uglja. Zato smo i prinuđeni da kupujemo to na tržištu, uz saglasnost Vlade FBiH. Nakon što se naši rudnici izjasne da nisu mogućnosti da proizvodu dovoljne količine uglja za Elektroprivredu, ugovorene količine uglja koje s njima imamo.

Koliko novca treba za pravednu tranziciju?

Rudnik Zenica je prvi. Mi smo, sa Ministarstvom i menadžmentom, pokušali Rudnik Zenica ponovo da vratimo u život. Taj pokušaj je trajao pet mjeseci. U tih pet mjeseci, samo na ime plaća, Elektroprivreda BiH je sufinansirala Rudnik Zenica sa 15,7 miliona maraka. Znači, nisu mogli zaraditi ni neto plate. Većina rudnika isplaćuje neto plate – gomilaju te obaveze koje se odnose prema državi. Pokrenuli smo onda ponovo proces zajedno sa menažmentom Rudnika Zenica, Ministarstva, sindikatom. Dogovorili se da se uradi elaborat tehnološke i ekonomske opravdanosti postojanja Rudnika Zenica.

Taj elaborat su radili ljudi, struka iz Zenice i kazali su da tu više nema niti količina niti kvaliteta uglja. Onda smo napravili program zbrinjavanja viška radnika koji se mogu zbrinuti u tom trenutku, uvažavajući sve zakonske propise ove države i kolektivne ugovore. Taj proces je koštao 42 miliona maraka za 199 rudara. Kada me pitate koliko će koštati proces pravedne tranzicije za eventualno zbrinjavanje svih tih rudara – ako uzmemo samo činjenicu da je ukupan dug rudnika na današnji dan 1,2 milijarde, a da ne računamo šta će se desiti do 2050. – trenutno trebaju 1,2 milijarde da bismo krenuli neki proces.

Njemačka ima 63 termoelektrane na ugalj – jesu li rješenje i za nas dobri filteri?

Nemam namjeru nikoga da optužujem. Ova uprava je završila proces javne nabavke i zaključila sporazum za izradu projekta o odsumporavanju Termoelektrane Kakanj. Njoj podužavamo životni vijek za naredni period do 2050. godine. Isto to radimo i u Termoelektrani Tuzla. Taj proces je u fazi javne nabavke. Već smo donijeli investicijske odluke i za TE Tuzla i za TE Kakanj da ćemo ući vrlo brzo u proces denitrifikacije. Mi želimo da ispunimo sve ekološke standarde kako bi naše termoelektrane mogle da rade 2050. godine. Ako budemo morali u 2050. ugasiti sve naše termoelektrane i sve naše rudnike, hajde da to radimo u punom kapacitetu.

Skladište električne energije

Taj projekat će vrlo brzo ugledati svjetlo dana. Intencija Elektroprivede BiH jeste da pokušamo baterijska skladišta električne energije disprezirati tamo gdje je najveće mjesto potrošnje. Model u narednom periodu može biti da u svaku izgradnju novih objekata fotonaponskih elektrana donese država određen zakonski propis i kaže da je svaki taj koji gradi fotonaponsku elektranu obavezan da instalira 30% baterija.

Berza električne energije

Od 2017. godine, praktično od 2023. godine, kada je donesen Zakon o električnoj energiji, praktično se ništa nije radao na tom planu. U posljednjoj ovoj godini ministar Vedran Lakić i ministar Petar Đokić su konačno usaglasili zakon o električnoj energiji na državnom nivou i taj zakon, po mojim informacijama, trenutno je na Vijeću ministara, ali je bitno da je usaglašeno na dvije entitetske vlade. Zašto stoji na Vijeću ministara, ne znam. Svima je potrebno. Da bismo radili na berzi, potreban je taj zakonski okvir i to je uslov od EU-a. Kada govorimo o CBAM-u i trgovini emisijom ETS-a, da li vi možete trgovati kao individualna osoba na berzi – ne možete. Možete osnovati grupu registrovati se i biti ovlašteni trgovac na berzi ili udružiti se kao više proizveđača, pa preko nekog ko ima već registrovanu trgovinu na berzi da trgujete na berzi, kupujete ili prodajete vašu energiju.

Poskupljenje električne energije

Do kraja godine neće biti novog i mi govorimo o usklađivanju cijena. Vrlo jasno i precizno – naša proizvodna cijena je i dalje još ispod prodajne cijene. Kada govorimo o prodajnoj cijeni prema javnom snabdijevanju, prema domaćinstvima – usklađivanje cijena se moralo desiti. Ovim usklađivanjem cijena, prodajne sa proizvodnom, na neki način prevashodno se prvo obezbjeđuje da održavamo postojeće objekte. 2025.-2027. godine Elektroprivreda BiH planira 504 miliona maraka ulaganja u naše termoelektrane. Mi smo već u prethodnoj godinu dana uložili kroz projekte u dvije termoelektrane više od 203 miliona maraka.

Gasne elektrane

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine već razvija dva projekta, jedan u završnoj fazi, gasna elektrana od 128 MW u Termoelektrani Kakanj. Ista takva se razvija u Tuzli. Ono što može biti izazov u narednom periodu jeste dotok gasa. Već je poznata činjenica da Brisel kaže da od 2027. godine više ne može ulaziti ruski gas u Bosnu i Hercegovinu. Izgradićemo dvije gasne elektrane, a šta nam je izvor gasa? Bez interkonekcija koje je ministarstvo predstavilo kao južnu, sjevernu i zapadnu, bez neke alternative i sigurnosti, mislim da ove gasne elektrane treba razviti, omogućiti projektnu dokumentaciju, obezbijediti način finansiranja, ali bez izgradnje alternativnih interkonekcija mislim da te elektrane nemaju neku baš stabilnost u narednom periodu.

(TIP/Izvor: Federalna.ba/Foto: FTV)