Građani su prošle godine u prosjeku odlazili u penziju sa 64,7 godina, dvije i po godine kasnije nego 2000. godine.

Prema podacima Njemačkog fonda penzijskog osiguranja, ljudi iz godine u godinu kasnije prekidaju sa radom.

Njemačka će do 2031. zakonski rok za penziju postepeno podizati do 67 godina starosti, mada rasprava o pomijeranju granice na 70 godina ne jenjava.

Koalicioni sporazum demohrišćana kancelara Fridriha Merca i socijaldemokrata, međutim, navodi da dalje podizanje starosne granice nije u planu.

Umjesto toga, međutim, postoji plan “aktivne penzije,” koji će ljudima starijim od penzijske granice omogućiti neoporezivu mesečnu zaradu do 2.000 evra.

Posebna komisija treba da izradi prijedloge reformi za dugoročno finansiranje penzijskog fonda poslije 2026.

Sistem je za sada na stabilnim osnovama, “zahvaljujući relativno dobroj situaciji na tržištu rada u kontekstu zapošljavanja uz socijalno osiguranje,” rekla je kopredsjednica Fonda Anja Pil (Piel).

Penzioneri, koji čine oko četvrtine njemačkog stanovništva, prošle godine su u prosjeku primali 1.154 evra mjesečno. Pritom, muškarcima je u prosjeku stizao ček na 1.405, a ženama na 955 evra.

Fond je 2024. penzionerima isplatio 402,8 milijardi evra, poslije 380 milijardi prethodne godine.

Prihod Fonda je bio 402 milijarde prošle, odnosno 381 milijarde prethodne godine. 

(TIP/Izvor: bhrt.ba/Foto: Ilustracija/Fena)