Konačno bi se moglo doznati sve o lubanji pronađenoj srasloj sa stijenom u jednoj grčkoj špilji prije više od 60 godina. Najnovija analiza daje novi uvid u starost i podrijetlo ovog misterioznog pronalaska, piše ScienceAlert.

Nova saznanja o starosti

Novo datiranje minerala koji su okruživali i prekrili lubanju iz Petralone smješta njenu starost na najmanje 277.000 godina. Istraživanje sugerira da je riječ o pripadniku primitivnog, izumrlog hominida koji je živio u isto vrijeme kad i Homo neanderthalensis.

“S morfološkog gledišta,” piše tim predvođen geokronologom Christopheom Falguèresom s Instituta za ljudsku paleontologiju u Francuskoj, “hominin iz Petralone čini dio zasebne i primitivnije skupine od Homo sapiensa i neandertalaca, a nova procjena starosti pruža dodatnu potporu za suživot ove populacije uz evoluirajuću neandertalsku lozu u kasnijem srednjem pleistocenu Europe.”

Misterij star desetljećima

Lubanja je otkrivena još 1960. godine u špilji Petralona, nedaleko od Soluna. Pronađena je u zaštićenoj tami unutarnje komore, srasla sa zidom zbog postupnog nakupljanja kalcita, pri čemu joj je stalagmit virio s čela poput roga jednoroga. Iako joj je nedostajala donja čeljust, ovaj jedinstveni način očuvanja zaštitio ju je tisućljećima, pružajući paleontolozima gotovo netaknut primjerak za proučavanje.

Međutim, znanstvenici se desetljećima nisu mogli složiti o čemu se točno radi. Procjene starosti kretale su se u ogromnom rasponu, od 170.000 do čak 700.000 godina, dok su je analize svrstale kao Homo sapiens, Homo neanderthalensis ili Homo heidelbergensis, ovisno o istraživanju.

Precizna metoda datiranja

Kako bi riješili dugogodišnju zagonetku, Falguères i njegov tim okrenuli su se mineralima iz špilje. Koristili su preciznu tehniku nazvanu uranij-torij datiranje, koja je moguća zahvaljujući specifičnim uvjetima u špiljama. Voda koja se procjeđuje kroz stijene taloži minerale, stvarajući slojeve kalcita poput stalagmita i stalaktita. Ti slojevi zarobljavaju sitne količine radioaktivnog uranija, koji s vremenom vrlo preciznom brzinom propada u torij.

Budući da torij nije topiv u vodi, sav torij pronađen u uzorku mora potjecati od raspada uranija. Mjerenjem omjera uranija i torija znanstvenici mogu točno odrediti starost uzorka. Tim je ovom tehnikom datirao prvi sloj kalcita koji se formirao izravno na lubanji.

Mogući odgovor: Homo heidelbergensis?

Rezultati su pokazali da bi lubanja, ako je od početka bila u kontaktu sa zidom špilje, bila stara između 277.000 i 539.000 godina. Ako je tamo dospjela kasnije, starost joj je između 277.000 i 410.000 godina. Anatomija lubanje razlikuje se i od Homo sapiensa i od neandertalaca, što otvara mogućnost da je pripadala jedinki vrste Homo heidelbergensis, čije je mjesto u obiteljskom stablu hominida i dalje predmet rasprave.

Lubanja pokazuje i upečatljive sličnosti s lubanjom pronađenom u špilji Kabwe u Zambiji, koja je datirana na oko 300.000 godina i klasificirana kao Homo heidelbergensis. To bi moglo pomoći u konačnoj identifikaciji lubanje iz Petralone.

“Naši rezultati datiranja matrice pričvršćene za lubanju iz Petralone sugeriraju da, poput lubanje iz Kabwea, lubanja iz Petralone možda datira na oko 300.000 godina starosti, što je u skladu s njihovim opstankom u kasnijem srednjem pleistocenu,” pišu istraživači. Rad je objavljen u časopisu Journal of Human Evolution.

(TIP/Izvor: Index.hr/Foto: Ilustracija/Index)