Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na kojoj će se razmatrati prijedlog budžeta institucija BiH za 2025. godinu u iznosu od 1,5 milijardi KM mogla bi biti održana 1. septembra, potvrdio je za Fenu predsjedavajući Doma Marinko Čavara. Budžet je Predsjedništvo BiH usvojilo 19. augusta, a da bi stupio na snagu, moraju ga potvrditi i Predstavnički dom i Dom naroda.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Kemal Ademović najavio je da će Kolegij tog doma 3. septembra odrediti termin sjednice.

– Ukoliko budžet prođe u Predstavničkom domu, sjednica Doma naroda može biti zakazana u roku od dva do tri dana. Ako bude postignuta potrebna većina u Predstavničkom domu, sasvim sigurno će proći i u Domu naroda – rekao je Ademović za Fenu.

Zastupnica PDP-a u Predstavničkom domu Mira Pekić upozorava da prijedlog budžeta još nije dostavljen delegatima.

– Delegati nisu dobili prijedlog budžeta, a već ulazimo u deveti mjesec. Više od pola planiranih sredstava je već potrošeno, a ne znamo kakva je projekcija za ostatak godine. Neozbiljno je govoriti o budžetu na osnovu medijskih nastupa – kazala je Pekić.

Naglasila je da njen klub ranije nije podržavao pojedine stavke, poput kupovine opreme za Upravu za indirektno oporezivanje, i da će i sada imati primjedbe.

– Budžet je ozbiljna stvar i mora se vidjeti kojim institucijama i u kojem obimu su namijenjena sredstva – dodala je Pekić.

Delegat u Domu naroda Nenad Vuković skeptičan je u pogledu proceduralne brzine usvajanja.

– Prijedlog budžeta ima nekoliko spornih pitanja. Ne vidim da je realno da će biti brzo i jednostavno usvojen ni u Predstavničkom domu ni u Domu naroda. Nažalost, ovo je još jedan pokazatelj da je sadašnji saziv Vijeća ministara BiH najneefikasniji do sada – rekao je Vuković, upozoravajući na složen politički kontekst i moguće blokade od entitetskih lidera.

Zastupnik Stranke za pravdu i red u Predstavničkom domu Nenad Grković naveo je da mu je sporno izdvajanje 20 miliona KM za kupovinu oružja, dok sredstva za kulturne institucije i BHRT smatra opravdanim.

– Nije jasno za koje namjene su predviđena sredstva za vojsku. Predviđeni iznosi mogli bi izazvati neslaganje u Domu naroda, posebno s obzirom na stav SNSD-a i aktuelnu političku krizu u RS-u, povezanu s presudom Miloradu Dodiku – kazao je Grković.

Kašnjenje usvajanja budžeta institucija BiH dugogodišnji je problem. U prošlim godinama, zbog političkih nesuglasica i blokada, budžeti su često usvajani mjesecima nakon predviđenih rokova. Naprimjer, budžet za 2020. godinu usvojen je tek u julu, gotovo dvije godine nakon izbora, što je izazvalo odgađanje određenih lokalnih i državnih projekata. Slična kašnjenja zabilježena su i u 2022. i 2023. godini, kada su političke blokade između entitetskih lidera i stranaka otežavale finansijsku stabilnost i operativnost državnih institucija.

Ovaj put razlog su kombinacija neslaganja s politikom Vijeća ministara, preglasavanje u Predsjedništvu, stavovi entitetskih lidera i reakcije na pravosudne odluke i međunarodne presude. Takve blokade ranije su dovodile do odgađanja povećanja plata, nabavke opreme i provođenja ključnih zakona, što dodatno povećava političku i socijalnu napetost u zemlji.

Predloženi budžet od 1,5 milijardi KM predviđa povećanje plata zaposlenima u državnim institucijama, uključujući Graničnu policiju BiH i Oružane snage BiH, te 28 miliona KM za opremu vojske. Za sedam institucija kulture predviđeno je oko 12 miliona KM: Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH, Zemaljski i Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteku za slijepa i slabovidna lica BiH, Umjetničku galeriju i Kinoteku BiH.

Na rješavanju statusa navedenih institucija insistira i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, koji je 2024. godine naložio državnoj vlasti da donese zakon koji će omogućiti da o njima preuzme brigu.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Arhiva/Fena)