Od početka naredne godine izvoznici iz Bosne i Hercegovine će se na granicama Evropske unije suočiti s posebnom CBAM taksom za emisiju CO2. Iako dovoljan, rok za usvajanje potrebne regulative domaće vlasti nisu iskoristile. Uvođenje Sistema za trgovinu emisijama i Plana praćenja, izvještavanja i verifikacije emisija CO2 uveliko kasni. Ovo znači da će CBAM takse, ne dogodi li se čudo, naši izvoznici umjesto u budžet Bosne i Hercegovine u punom iznosu uplaćivati u briselski. Na ovaj način do 2030. godine Bosna i Hercegovina će izgubiti oko od 1,3 milijarde maraka.

Neusvajanjem ovih strateških dokumenata, uz izvoznike cementa, željeza, aluminija, najteže su pogođeni izvoznici električne energije.

„Bez te dvije stvari proizvođači električne energije nemaju ni potvrda o porijeklu električne energije te nismo interesantni za otkup, što može za posljedicu dovesti do gašenja velikog broja elektrana“, upozorava Almir Mujaković, predsjednik Udruženja proizvođača struje iz obnovljivih izvora Green Energy.

Istina, na posljednjoj vanrednoj sjednici krajem jula Vijeće ministara je utvrdilo Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, što, konačno, otvara vrata uspostavi berze elektirčne energije u našoj zemlji.

„Ali to je samo prvi korak. Da bismo implementirali ‘Emising Trading System’ (ETS), berza mora biti osnovana i mora biti integrirana u sistem evropskih berzi“, pojašnjava Edhem Bičakčić, stručnjak iz oblasti energije i počasni predsjednik pariške CIGRA.

No, proizvođače čiste energije iz mikropostrojenja muče i problemi kojih ne bi trebalo biti. Ističu kako Federalni operator za obnovljive izvore energije, uprkos zakonskoj obavezi, ne otkupljuje struju po zagarantovanim cijenama.

„Operator se brani argumentima da za to nema kvota. Mnogi od nas smo pokrenuli i tužbe, koje smo dobili“, ističe Mujaković.

Iz Operatora odgovaraju kako nema zakonskog osnova za otkup električne energije iz mikropostrojenja po garantovanim cijenama, ukoliko oni nisu prethodno stekli status privilegovanog proizvođača. No, vratimo se evropskim energetskim obavezama koje nismo ispunili.

„Da smo to do sada primijenili, takse bi se plaćale na proizvodnju ‘prljave’ energije, koja ima emisiju CO2, ali bi to išlo u budžet Bosne i Hercegovine“, naglašava Bičakčić.

Vlada RS-a u februaru ove godine nije podržala Mapu puta za uspostavu trgovine i praćenja emisije CO2, čime je blokirano usvajanje državnog plana do kraja godine.

„Pozivamo sve donosioce odluka, institucije Bosne i Hercegovine, da krajnje ozbiljno shvate ovaj problem i da u najkraćem roku, a najkasnije do kraja godine uspostave sistem trgovine, tj. ETS“, poručuje Saća Prnjavorac, predsjednica UP Biznis centar Jelah-Tešanj.

„Vrlo je to deprimirajuće jer nije realno očekivati. Možda tek koncem iduće godine, ako bismo dobro radili, a ne radimo“, smatra Bičakčić.

Imamo li, ipak, šansu da do kraja godine ispunimo obaveze koje korespondiraju i s 16 direktiva EU, ali i Reformskom agendom za Plan rasta.

Čini se da nemamo, jer su nas iz Ministarstva privrede RS-a izvijestili kako su, zajedno s Vladom Federacije i Vijećem ministara uputili zahtjev EU da se Bosna i Hercegovina izuzme od primjene CBAM-a do 2030. godine. To će se teško dogoditi, a pogotovo ne do 2030.

Bosna i Hercegovina će, upozoravaju iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, zbog neusvajanja navedenih regulativa na plaćanje prekograničnog poreza na ugljik izgubiti 1,3 milijarde maraka ili jedan godišnji budžet.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Autor: Muhamed Čabrić/Foto: ILustracija)