Ljeto na bosanskohercegovačkim cestama, osim gužvi, sve češće prate i crne statistike. Samo u posljednjim danima zabilježeno je više teških nesreća širom zemlje, s povrijeđenima i zabrinjavajućim uzrocima. Povećana frekvencija saobraćaja, loša infrastruktura, vožnja pod utjecajem alkohola i saobraćajna nekultura čine, kako kažu stručnjaci, smrtonosnu kombinaciju. O uzrocima, odgovornosti i mogućim rješenjima u emisiji N1 govorio je Goran Bošnjak iz Agencije za sigurnost saobraćaja Republike Srpske.

U nesreći koja se krajem jula desila na putu za Foču u mjestu Miljevina poginula je mlada doktorica iz Sarajeva kada se na automobil u pokretu u kojem je bila suvozač obrušila stijena. Interesovalo nas je u kojoj su fazi provjere eventualnih propusta te šta je poznato dosad u ovom slučaju?

“Kada je u pitanju konkretna saobraćajna nesreća, nezahvalno je komentarisati bilo šta dok je još istraga u toku i svakako da će ona dati određene odgovore na mnoga pitanja koja nas muče. Sud je na kraju onaj koji će utvrditi eventualnu odgovornost, ukoliko postoji, za predmetnu saobraćajnu nesreću”, kazao je Bošnjak.

Na pitanje da li je Agencija ranije imala saznanja o mogućoj opasnosti od odrona na toj dionici, Bošnjak odgovara:

“Agencija za sigurnost saobraćaja Republike Srpske često dobija predstavke građana o problemima u saobraćaju, naročito onim koji se tiču putne infrastrukture. Za konkretnu dionicu nismo imali takvih predstavki”.

Bošnjak je istakao da Agencija za sigurnost saobraćaja RS ne donosi mjere kojima bi se zaštitila sigurnost učesnika u saobraćaju.

“Svakako da klimatske promjene, odnosno, nakon dugih sušnih dana, ukoliko imamo intenzivnije padavine, doprinose nastanku odrona. Agencija za sigurnost saobraćaja Republike Srpske nema nadležnosti nad donošenjem bilo kakvih mjera koje se tiču toga, a na osnovu Pravilnika o održavanju, zaštiti i rehabilitaciji javnih puteva i putnih objekata, nadzor i pregled stanja puteva i objekata u okviru redovnih i vanrednih pregleda obavlja upravljač puta, te putarska preduzeća u okviru redovnog održavanja, odnosno, redovnih ophodnji”, dodao je.

Stopa smrtnosti dvostruko veća od evropskog prosjeka

Podaci pokazuju da Bosna i Hercegovina ima oko 96 poginulih u saobraćaju na milion stanovnika što je gotovo dvostruko više od evropskog prosjeka. Naš sagovornik je naveo uzroke koji bi mogli biti “krivci” za takvu statistiku.

“Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, glavne greške koje doprinose nastanku saobraćajnih nezgoda su brzina – prije svega neprilagođena i nepropisna brzina – zatim nepoštivanje odstojanja i nepravilne radnje vozilom u saobraćaju. Ako posmatramo kroz stubove sigurnosti saobraćaja, prvi stub se odnosi na upravljanje bezbjednošću saobraćaja. Ukoliko imamo veća ulaganja u bezbjednost, možemo očekivati bolje rezultate. Ako ta ulaganja nisu na značajnom nivou, kao kod nekih evropskih zemalja, ne možemo očekivati pomake. Pored toga, većina evropskih zemalja ima razvijeniju putnu infrastrukturu, više kilometara autoputeva, a poznato je da su autoputevi najsigurnija kategorija puta. Visoka stopa smrtnosti često je odraz loše infrastrukture”, naveo je Bošnjak.

Dodao je kako je “ako sve te faktore povežemo, sigurnost saobraćaja na višem nivou”. Ipak, naglašava, istraživanja pokazuju da je čovjek taj koji najviše doprinosi nesrećama.

Starost vozila, kultura vozača i odziv službi

Govoreći o stanju voznog parka, Bošnjak ističe da je prosječna starost vozila u EU oko 12, a u Republici Srpskoj 18 godina.

“Mlađa vozila imaju bolje sigurnosne sisteme koji doprinose sigurnosti. Kada je riječ o učesnicima u saobraćaju, svijest o sigurnosti nije dovoljno razvijena, a saobraćajna kultura nije na zavidnom nivou. Nakon nezgode, odziv hitnih službi je također područje koje treba unaprijediti”, stava je Bošnjak.

Savjetovao je i kako mijenjati loše navike u saobraćaju.

“Naši građani generalno nemaju razvijenu svijest o posljedicama koje nosi nesigurnno ponašanje. Ključ je u edukaciji od najranijeg uzrasta – od vrtića, preko osnovne i srednje škole”, dodao je.

Bošnjak je podsjetio i na projekte koje Agencija provodi, uključujući predstavu “Mirko” za najmlađe i projekat “Kad se život preokrene” za srednjoškolce, s ciljem podizanja svijesti o sigurnom učestvovanju u saobraćaju.

Prevencija, represija i kaznena politika

Crna statistika pokazuje i da su prošle godine u BiH u saobraćajnim nesrećama poginule 222 osobe, a 11.300 je teško povrijeđeno.

“Prevencija je ključna, ali Agencija sprovodi i represivne mjere u saradnji s MUP-om RS. U posljednjem periodu RS je uložila 10 miliona KM u stacionarne radare, a najavljena su i nova ulaganja. Kombinacijom preventivnih i represivnih mjera moguće je postići bolje rezultate. Potrebne su rigoroznije kazne. Na primjer, za 0,8 do 1,5 promila alkohola u krvi u BiH kazna je 100 KM (50 KM ako se plati odmah), dok je u Hrvatskoj 390 eura. Tu postoji prostor za unapređenje”, mišljenja je Bošnjak.

Bošnjak upozorava da su motociklisti u odnosu na vozače putničkih automobila 15 puta izloženiji riziku od stradanja.

“Prošle godine poginulo ih je 12, više njih je bilo teško povrijeđeno. Potrebno je uskladiti propise s evropskim direktivama, povećati preventivne aktivnosti, organizovati treninge sigurne vožnje i izdati priručnike”, naglasio je Bošnjak.

Na kraju je Bošnjak uputio apel svim vozačima, posebno tokom ljeta.

“Vozite prilagođenom i propisanom brzinom, koristite sigurnosni pojas, ne koristite mobilni telefon tokom vožnje, ne vozite pod dejstvom alkohola, pripremite se za putovanje, pravite češće pauze i izbjegavajte vožnju u noćnim i ranim jutarnjim satima kada je povećana pospanost vozača. Svim putnicima želimo sretan i siguran put”, zaključio je Bošnjak.

(TIP/Izvor: N1/Foto Ilustracija/N1)