Izvinite,ovo je opštinski cirkus. Valjda
Foto/Jasmin Imamović o trgovima u Tuzli: ‘Trgove, kao mjesta okupljanja, uvijek sam smatrao i mjestima jednakosti’

Trgove, kao mjesta okupljanja, uvijek sam smatrao i mjestima jednakosti. Za dolazak na gradski trg ti nije potrebna ni ulaznica ni poseban status. Divio sam se trgovima Italije, Austrije, Francuske i poželio da izgradimo nekoliko trgova u Tuzli, navodi u svojoj objavi na društvenoj mreži Facebook, bivši i do sada najuspješniji gradonačelnik Tuzle, Jasmin Imamović.
Njegovu objavu prenosimo u cjelosti:
˝Soni trg smo izgradili 2004. godine. Nekadašnju raskrsnicu pored spomenika Meše Selimovića i Ismeta Mujezinovića, pretvorili smo u mali trg, i na taj način proširili pješačku zonu. Spomenici Ismeta Mujezinovića i Meše Selimovića malome trgu daju smisao i dokazuju posvećenost Tuzle svojim velikanima likovne i književne umjetnosti.
Na današnji dan 2009. godine otvorili smo Trg Slobode, najveći i po mom mišljenju najljepši trg u Bosni i Hercegovini. Vjerujem da trg koji nema priču košta isto kao trg koji ima priču. Moj tim i ja smo se trudili da naši trgovi imaju priču. Soni trg govori o najstarijoj proizvodnji soli u Evropi i o osmanskom slanom bunaru koji smo pronašli ispod nekada “grbavog” i rasjedima tonjenja pocijepanom parkingu.

Uvršten je u spomenike Bosne i Hercegovine, kao trg posvećen industrijskom naslijeđu. Trg sa imenom slobode govori o kontinuitetu Bosne i Hercegovine i Tuzle. Njegov parter sadrži stakleni izlog u kojem su smješteni originalni fragmenti, ostaci neolitiskih posuda za proizvodnju soli. Saradnjom sa Arhološkim institutom grada Beča još jednom je dokazano da potiču iz neolita tj. iz mlađeg kamenog doba. Fontana je terakot boje upravo iz razloga što asocira na neolitsku keramičku posudu za proizvodnju soli. Za kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine smo je vezali reljefnim slikama srednjovjekovnih bosanskih grbova i slika sa srednjovjekovnih stećaka.
Ova fontana-posuda je vezana i za ime Bosne i za ime Tuzle. Svako dosadašnje ime Tuzle vezano je za so i njenu proizvodnju. Po Lajošu Talociju, jednom od najznačajnijih historičara u vremenu Austrougarske, “korijen riječi Bosna nije slavenskog nego staroarbanaškog porijekla i u prijevodu znači slana zemlja ili posuda iz koje se isparavanjem dobija so”.
Ovaj trg sadrži i dva spomenika iz osmanskog perioda i to Čaršijsku džamiju i Čaršijsku česmu a za taj period smo 2022. godine vezali i Kuću bosanskog jezika pošto je Tuzlak Muhamed Hevai Uskufi u osmansko doba 1631. godine objavio Bosansko-turski rječnik, najstariji južnoslavenski rječnik štokavskog nariječja u Evropi. Austrugarski period simbolizira Barok, koji je građanima vraćen 2009. godine. Nova zgrada spojena sa Privrednom komorom, na lijep način uokviruje gradski trg i simbolizira savremeno doba˝.
(TIP/Foto: FB)







2 komentara
nema svako za kahvu da sjede i pije na trgu, neko nema ni za somuna, kako su svi jednaki
I am only writing to let you know of the superb encounter my friend’s daughter undergone viewing your site. She learned a wide variety of issues, not to mention what it’s like to have a great helping nature to get many people without problems know a variety of tricky subject matter. You actually exceeded our own desires. Thank you for distributing the great, healthy, explanatory and cool tips on the topic to Jane.
Komentari su zatvoreni.