Bosna i Hercegovina je u prvoj polovini ove godine zabilježila blagi rast izvoza, ali deficit je i dalje visok, što ostaje izraženi problem domaće ekonomije. Alarmantno je što uvozimo ono što sami možemo ili već proizvodimo, zbog čega je od ogromne važnosti povećati produktivnost, okrenuti se energetskim projektima, ali i orijentaciji na tzv. “treća tržišta”.

Vanjsko-trgovinska razmjena BiH u velikoj mjeri određena je kretanjima na nivou EU, što znači da, kako ocjenjuju, uslijed geopolitičkih tenzija proteklih godina te prekinutih lanaca snabdijevanja, nije baš pozitivna.

“Kada se radi o brojevima, došlo je do stabilizacije u odnosu na isti period prošle godine. Tako imamo i rast obima spoljno-trgovinske razmjene u prvih šest mjeseci ove godine za nekih 5% i iznosio je više od 23 milijardi KM”, kazao je Slaviša Ćeranić, direktor Makroekonomskog sektora Vanjskotrgovinske komore (VTK BiH).

No, Ćeranić upozorava da je deficit, međutim, i dalje visok i prelazi šest milijardi KM.

Za šest mjeseci BiH je zabilježila blagi rast izvoza za nešto više od 5%, što je više od 8 milijardi KM. Međutim, zabilježen je i rast uvoza za 4.5% i to u iznosu većem od 14 milijardi KM.

Uprkos ranim znakovima industrijskog oporavka, koji su doprinijeli povećanju izvoza BiH, ekonomska neizvjesnost i dalje je izražena, uglavnom zbog oslabljene potražnje i fragmentacije trgovinskih lanaca. A razlog povećanog uvoza je, u najvećoj mjeri, rezultat povećane domaće potrošnje, povećanog uvoza repromaterijala i stabilnijih prihoda stanovništva, pojašnjavaju iz VTK BiH. Domaća proizvodnja i dalje ne zadovoljava unutrašnju potražnju, naročito u sektorima prehrane.

“Agro i prehrambeni sektor bilježe najveći deficit i to blizu dvije milijarde KM. Izvoz je iznosio blizu 625,5 miliona KM, dok je uvoz iznosio 2,6 milijardi KM. Deficit u ovom sektoru odnosi se na 1/3 ukupnog sektora spoljno-trgovinske razmjene BiH. To znači da dnevno gubimo 11 miliona KM samo u ovom sektoru”, naglasila je Belma Alihodžić iz VTK BiH.

U ovom deficitu najviše učestvuje razmjena mesa gdje je za 12% izvoz manji od uvoza. Ogroman je deficit i u razmjeni pića i alkohola. Prekomjerno uvozimo vodu, sokove, pivo, te druga alkoholna pića. Povećanje i uvoza i izvoza primjetno je i u razmjeni ruda, metala i proizvoda, ali i dalje u korist uvoza. Negativni trendovi zabilježeni su i u industriji tekstila, kože i obuće.

“Voće i povrće, također, bilježi negativan saldo, dijelom zbog sezonskog karaktera proizvodnje, ali i zbog ograničenih pristupa savremenim tehnologijama. Ovo su sve robe koje imamo potencijal da proizvodimo sami. Da bismo to ostvarili, potrebna je nova agrarna politika, ne samo podsticaji, nego strateško jačanje konkurentnosti”, dodala je Alihodžić.

U čemu se slaže i struka.

“Suštinski problem tog deficita je, zapravo, niska produktivnost domaće ekonomije koja proizvodi relativno proste i jednostavne proizvode. Kad proizvodite takve proizvode, za koje nije potrebno mnogo kapitala, mnogo znanja, rezultat je imaju malu dodatu vrijednost, malu ukupnu vrijednost”, mišljenja je Nikola Vidović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci.

S druge strane, povećan trend izvoza zabilježen je u automobilskoj industiji i to za oko 49 miliona KM, dok se za više od 30% izvozi u namjenskoj. Drvna industrija u robnoj razmjeni jedina ostvaruje suficit. Iznenađenja u pogledu naših najznačajnijih tržišta nije bilo. Najveći obim razmjene ostvaren je s Hrvatskom, Srbijom, Njemačkom, Italijom, Slovenijom. Manjih odstupanja, međutim, bilo je u pogledu izvoza.

“Naše najznačajnije izvozno tržište je Hrvatska, gdje smo izvezli 1,3 milijarde. Zatim Njemačka (gotovo 1,3 milijarde KM), Srbija (blizu 900 miliona KM), Austrija (800 miliona KM), i Slovenija (735 miliona KM)”, naveo je Ćeranić.

Svi ovi pokazatelji mogu biti prilika za reflektovanje slabosti domaće ekonomije, te njenog unapređenja, kako u dijelu izvoza, tako i opće slike životnog standarda.

“Rezultat rasta uvoza došao je, prije svega, iz energetskog sektora. Preko 330% je rastao uvoz električne energije. Pod hitno su ovoj zemlji potrebni energetski projekti, prije svega, oni koji su zasnovani na održivim izvorima energije”, naglasio je Vidović.

Sličan tempo u vanjsko-trgovinskoj razmjeni BiH bit će zadržan i u narednim mjesecima, kažu naši sagovornici. Zbog toga, pored svega već navedenog, špansu treba tražiti i u povećanju izvoza na tzv. “treća tržišta”.

(TIP/Izvor: N1/Autorica: Tatjana Drljić/Foto: Ilustracija)