Ana-Marija Milisav je jedna od onih mladih naučnica iz Bosne i Hercegovine čija se karijera gradi širom Evrope, ali korijene i motivaciju vuče iz djetinjstva provedenog u travničkom kraju. Njen put od farmaceutske prakse do inovativnih biomaterijala u evropskim laboratorijama primjer je kako posvećenost, radoznalost i hrabrost mogu iznjedriti istraživača svjetske klase.

Iz Travnika do “summa cum laude”: akademski put izuzetne posvećenosti

Ana-Marija Milisav rođena je 1993. godine u Travniku, a osnovno i srednje obrazovanje završila je u Novom Travniku, gdje je paralelno pohađala gimnaziju i Srednju glazbenu školu. Diplomirala je na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a zatim nastavila svoj akademski put kao doktorantica na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Dana 8. srpnja 2025. godine, Ana-Marija je s najvišom mogućom ocjenom – summa cum laude – obranila svoj doktorski rad iz područja fizikalne kemije, čime je ušla u red rijetkih istraživača koji su ovu ocjenu ikada dobili.

Od ljekarne do laboratorije: kako je nauka prevladala praksu

Nakon završetka farmacije radila je u lokalnim apotekama, gdje je ostvarila važan kontakt s ljudima, ali je osjećala nedostatak izazova i kreativnosti koje pruža naučno istraživanje. Preseljenje u Zagreb označilo je prekretnicu – napustila je sigurnost svakodnevice kako bi se posvetila istraživanju i doktoratu iz fizikalne kemije.

Marie Skłodowska-Curie stipendistkinja: istraživanja na prestižnim evropskim institutima

Kao stipendistica Marie Skłodowska-Curie projekta AIMed, radila je na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu i provela značajno vrijeme na istraživačkim institutima u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Tokom ove mobilnosti razvijala je antibakterijske materijale za ortopedske implantate, uključujući:

-polielektrolitne višeslojeve,

-magnetron-sputterirane ZnO tanke filmove,

-i alginatne hidrogele.

Njen rad je fokusiran na balans između antimikrobne efikasnosti i biokompatibilnosti, što je ključno za medicinsku primjenu implantata u eri rastuće otpornosti na antibiotike.

Naučna radoznalost koja ne poznaje granice

Ana-Marijina istraživačka mobilnost obuhvatila je laboratorije u Francuskoj (Toulouse, Cambrai), Njemačkoj (Forchheim), Velikoj Britaniji (Birmingham), Sloveniji, Češkoj i Hrvatskoj. Svaka nova sredina donosila je nove tehnike, od rada u sterilnim uslovima sa ćelijama, do 3D printanja i napredne karakterizacije nanomaterijala.

Posebno je fascinirana činjenicom koliko male promjene u svojstvima materijala mogu značajno utjecati na biološke odgovore – prostor u kojem se hemija, biologija i medicina prepliću.

Objavljeni radovi i međunarodna prepoznatljivost

Do sada je objavila pet naučnih radova u referentnim međunarodnim časopisima, a svoja istraživanja predstavila je na više od deset konferencija širom Evrope, uključujući Belgiju, Italiju, Dansku i Srbiju. Aktivno učestvuje i u popularizaciji nauke, te je gostovala u HRT-ovoj emisiji Mladi znanstvenici, predstavljajući svoj rad široj javnosti.

Život između putovanja i mikroskopa

Iako je rad u sklopu Marie Curie projekta podrazumijevao stalna putovanja, pakovanje i privikavanje na nova okruženja, Ana-Marija taj život vidi kao privilegiju. Svaka nova laboratorija donosila je i novu zajednicu istraživača, među kojima su, kako kaže, “najbolje ideje često nastajale uz kafu”.

Povratak korijenima: želja da doprinese Balkanu

Iako još nije donijela konačnu odluku hoće li ostati u akademiji, preći u industriju ili kombinovati oboje, jasno ističe želju da se dugoročno poveže s regijom iz koje dolazi. “Ako postoji način da doprinesem nauci i obrazovanju na Balkanu – kroz zajedničke projekte, mentorstvo ili pomoć mladim istraživačima u prijavama – rado ću biti dio toga”, kaže Ana-Marija.

Zaključak

Ana-Marija Milisav simbol je nove generacije naučnica iz Bosne i Hercegovine– obrazovana, međunarodno priznata, a i dalje duboko povezana sa svojim korijenima. Njena priča pokazuje kako znanje, kad je vođeno strašću i integritetom, može premostiti granice i inspirisati nove naraštaje mladih istraživača.

(TIP/Izvor: bhfuturesfoundation.org)