Uporedili su fiskalizaciju u junu i prvoj polovini jula sa podacima iz istog razdoblja prošle godine, te uočili da je u prvoj polovini jula u jednom segmentu zabilježen neznatan pad broja izdatih računa u odnosu na prošlu godinu, a riječ je o smještaju.

Iako se o visokim cijenama kao prijetnji turističkom prometu u Hrvatskoj raspravlja još od prošle godine, svjedoci smo da one svakodnevno pomalo rastu, što potvrđuju i podaci tamošnje Porezne uprave o fiskalizaciji za juni i prvu polovinu jula ove godine.

Podaci o prometu ugostiteljskih usluga i maloprodaje pokazuju da broj izdatih računa uglavnom stagnira ili neznatno raste u odnosu na prošlogodišnje, ali iznosi rastu – više u trgovini i ugostiteljstvu, a manje u sektoru smještaja, piše Jutarnji list.

Uporedili su fiskalizaciju u junu i prvoj polovini jula sa podacima iz istog razdoblja prošle godine, te uočili da je u prvoj polovini jula u jednom segmentu zabilježen neznatan pad broja izdatih računa u odnosu na prošlu godinu, a riječ je o smještaju.

Manji broj računa za smještaj

Fiskalne kase su zabilježile da je u prvih 15 dana jula u sektoru smještaja izdano 2,47 miliona računa s ukupnim iznosom od 282 miliona eura, što je 4 posto manje nego u istom razdoblju jula 2024. godine (kada je bilo 2,5 miliona računa), ali uz veći ukupni iznos izdanih računa za 5,6 posto. Ako podijelimo iznos s brojem računa, ovog jula prosječan iznos po računu za smještaj iznosi 114 eura, dok je prošle godine bio 106,5 eura. To je rast od 7,5 posto.

U djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, u prvoj polovini jula izdano je 26,2 miliona računa, što je tri posto više nego prošle godine, uz rast ukupnog iznosa za 11 posto – na 373 miliona eura. Kada se ovaj iznos podijeli s brojem računa, vidi se da je gostima restorana i kafića u prosjeku po računu naplaćeno 14,2 eura, u odnosu na 13,2 eura prošle godine. I tu je vidljivo povećanje iznosa po računu od 7,5 posto.

Brojke ukazuju na to da bi najveći porast cijena za turiste mogao biti u sektoru maloprodaje, gdje je pri jednakom broju izdanih računa od 3,8 miliona u prvoj polovini jula ukupan iznos računa porastao za 10 posto i iznosio ukupno 35,8 miliona eura. Kada se iznos podijeli s brojem izdanih računa, vidi se da je lani u julu po računu u maloprodaji naplaćeno 8,5 eura, dok je ove godine to 9,4 eura – što je rast veći od 10 posto.

Trgovci najviše povećali račune

I podaci za juni pokazuju sličan trend, kao i da prate statistiku turističkog prometa u noćenjima. U junu ove godine, broj izdanih računa u sektoru smještaja porastao je za 13 posto (dok je broj noćenja porastao za 14 posto), a 415 miliona naplaćenih eura predstavlja rast od čak 20 posto ukupnog iznosa u odnosu na juni prošle godine.

Poznato je da je na rezultate za juni uticao i raspored praznika, prije svega Tijelovo koje je ove godine bilo u junu, dok je prošle godine bilo u maju. Prosječan iznos od 96,5 eura po izdanom računu za smještaj je 6,3 posto veći nego u junu 2024. godine.

Ugostitelji su u junu zabilježili 37 miliona izdanih računa, što je 8 posto više nego lani, s ukupnim iznosom od 607,6 miliona eura – čak 19 posto više nego prošle godine. Prosječan iznos po računu porastao je za 11 posto, s 11,7 eura na 13 eura.

U maloprodaji je u junu, uz isti broj izdatih računa kao prošle godine, zabilježen rast ukupnog iznosa od gotovo 13 posto, što iznosi oko 7 miliona. Prošlog juna prosječan iznos po računu u maloprodaji bio je 8,2 eura, dok je ove godine porastao na 9,3 eura – što je rast od preko 13 posto.

Veći rast cijena nego što je zabilježio Državni zavod

Iako je riječ o drugačijoj metodologiji i brojkama koje možda nije zahvalno uspoređivati, podaci fiskalizacije mogli bi ukazivati na veći rast cijena od onog koji je zabilježio Državni zavod za statistiku u objavi od srijede.

Prema toj objavi, potrošačke cijene u Hrvatskoj u junu bile su 3,7 posto veće u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Kako smo pisali, prema analizi DZS-a, na godišnjem nivou najveći rast potrošačkih cijena u prosjeku je zabilježen u kategoriji restorana i hotela – 8,5 posto. Slijede obrazovanje i razna dobra i usluge s rastom po 6,1 posto, zatim hrana i bezalkoholna pića s 5,8 posto, kategorije rekreacije i kulture te stanovanja, vode, struje, plina i drugih goriva porasle su za po 5,2 posto, a zdravstvo za 5,1 posto.

Tu je još i kategorija komunikacija s prosječnim rastom cijena od 2,3 posto, te alkoholna pića i duhan s dva posto. Na mjesečnom nivou, podaci DZS-a pokazuju da su cijene u restoranima i hotelima najviše porasle – u prosjeku za 2,5 posto. Slijedi obrazovanje s 1,9 posto, rekreacija i kultura s jedan posto, prijevoz s 0,6 posto, alkohol i duhan s 0,5 posto, dok su hrana i bezalkoholna pića u prosjeku poskupjeli za 0,3 posto.

(TIP/Izvor: Jutarnji.hr/Foto: Večernji list/Ilustracija)