Osim što je aktivan u nekoliko biznisa, Edin Sarvan, poduzetnik iz Fojnice, uspio je spojiti biznis i misiju tako što domaćim firmama u BiH otvara vrata inozemnog tržišta. Ideja se rodila, kaže za Forbes BiH, iz ličnog iskustva, u vrijeme dok je radio za velike firme iz drvne industrije. Primijetili su, kaže, da im dolaze upiti klijenata za izradu određenih proizvoda koje nisu mogli isporučiti jer ne odgovaraju njihovom setupu proizvodnje. Međutim, znao je i da je šteta da se te firme okrenu ka drugim tržištima.

„Uvijek smo pokušavali pomoći, dati savjet, usmjeriti ih kome da se obrate, nekada bi projekti prošli, nekada ne bi“, kaže Sarvan.

Osnivanje vlastite firme

Odlučuje potom osnovati vlastitu firmu fokusiranu na sourcing u BiH za strane klijente – traženje adekvatnih bh. proizvođača za naručioce iz inozemstva. Iako danas sarađuje i sa velikim i malim firmama, Edin je od početka postavio jasnu strategiju – većinu naloga, upita, preusmjerio je na male proizvođače. “Velike firme su već online. Male nisu. Nisu im dostupni sajmovi, neke nemaju ni web stranicu. A imaju znanje, alat, ruke koje znaju praviti”, pojašnjava naš sagovornik, te naglašava kako u poslu njemu i saradnicima jako pomaže činjenica da dobro poznaju domaće tržište.

On i njegov tim postali su tako „arhitekti“ jedne nove ekonomije. Poznaju tržište iznutra. Znaju ko pravi najbolje stolice, a ko stolove, ko zna spojiti drvo i metal s osjećajem za detalj koji traži naprimjer švedski dizajn studio ili neka startap firma sa Zapada. Na osnovu svakog upita, biraju najboljeg lokalnog partnera koji može izvršiti nalog, i ne zaobilaze male radionice, već ih stavljaju u prvi plan.

„Više od 50 domaćih firmi smo do sada angažirali koje su izradile proizvode za strane klijente, najviše iz oblasti drvne industrije, zatim metalne. Imali smo nekoliko projekata i za tekstilnu industriju“, kaže Sarvan.

Drvna industrija i proizvodnja namještaja jedna je od najperspektivnijih industrija BiH. Izvoz drvne industrije BiH visoko je koncentrisan, s 93,7 posto izvoza usmjerenog na 20 vodećih tržišta. Među ključnim trgovinskim partnerima ističu se Njemačka, Hrvatska, Srbija i Italija.

Koliko je bh. kompanijama teško izaći i nametnuti se konkurentnom inozemnom tržištu, pitamo ga?

„U BiH definitivno imamo određene konkurentne prednosti u odnosu na druge evropske zemlje, a to je edukovana radna snaga, istina mnogo ljudi se iselilo, ali i dalje postoji tradicija, jer mi u BiH pravimo namještaj duže od  200 godina. Također, sirovine su nam dostupne, više od 60% BiH je pokriveno šumom, naravno, ne mogu se sve vrste drva koristiti za namještaj, ali imamo pristup kvalitetnom drvetu, kao i savremenim tehnologijama koje koriste i naši evropski konkurenti.“

Vrhunski brendovi

Međutim, ono što posebno privlači strane kupce jeste blizina, govori on.

„Proizvođači iz Azije nude niže cijene, ali rokovi isporuke su dugi. Kupci iz Njemačke ili Danske mogu proizvod iz BiH imati na pragu za 24 sata. To pravi razliku.“

Zemlja se sve više ističe i u segmentu dizajna. „Imamo vrhunske brendove koji rade vlastiti dizajn i izvoze širom svijeta – ne samo u Evropu.

Ipak, industrija se još uvijek bori s određenim izazovima u percepciji. „Kada strani kupci dođu i vide jednostavnije proizvode u nekim fabrikama, nisu uvijek impresionirani. Neki klasični bosanski komadi im se ne dopadnu, pa tako nema ni puno izvoza u tim slučajevima. Ali, tamo gdje je unesen dizajn, emocija i estetika – tu bosanski brendovi ostvaruju dobre rezultate.

A tržišta to prepoznaju. „Najviše radimo sa Skandinavijom, Njemačkom i Holandijom“, kaže on. „Ali imamo i primjere izvoza u Veliku Britaniju i Sjedinjene Američke Države.“

Zahtjevi tržišta razlikuju se od regije do regije — ali šta je to što današnje zahtjevno skandinavsko tržište zapravo traži?

Šta bh. proizvođači mogu ponuditi zapadnom tržištu

„Danski stil naprimjer je prepoznat kao neki minimalizam sa određenim linijama i određenim zahtjevama za kvalitet drveta. I naši proizvođači definitivno to mogu isporučiti. Jedan od primjera je i taj da su jedna mala firma iz Fojnice i još jedna, isto tako mala firma iz Gračanice, pravile namještaje za firmu iz Brooklyna. I to je za mene bila jedna posebna emocija i pobjeda. I dalje radimo sa tim kupcem iz Amerike. To je jedan od projekata na koji sam posebno ponosan“, govori Sarvan.

Na svim tržištima, pa tako i u BiH izazov je danas naći novog, posebno edukovanog, vještog radnika.

„Ono što ohrabruje jeste naša tradicija, imamo i jako puno srednjoškolskih centara koji edukuju mladu radnu snagu. Tako da mislim da se može naći kvalitet, ali nije baš jednostavno kao što je to bilo ranije. Također, moram istaći i da to više nije jeftina radna snaga, niti smatram da mi trebamo biti jeftina radna snaga. Ali, definitivno moramo poraditi na produktivnosti. To vidimo kao jednu veliku manu. Jako je važno ulagati u radnu snagu, u modernizaciju proizvodnih pogona, što nemali brij firmi ne vidi kao prioritet, a time bi unaprijedile i ubrzale proces proizvodnje. Tako da smatram da trebamo poraditi na produktivnosti“, govori Sarvan.

Onima koji tek pokreću svoje biznise, ili razmišljaju da se otisnu u poduzetničke vode, a nisu umreženi niti imaju adekvatnu podršku, naš sagovornik savjetuje da budu uporni.

Podrška mladim poduzetnicima treba biti veća

„U BiH ima jako puno kreativnih ljudi, željnih da se dokažu, da ostvare nešto, da naprave novu vrijednost, ali su nažalost vrlo često determinirani određenim okolnostima, poput nedostatka grant sredstava, ili podrške koja bi dovela do realiziranja njihove ideje, dok s druge strane postoje i oni koji su prisiljeni da se odmah zaposle u neku firmu, da rade posao koji možda ne žele i da ostanu tu „zarobljeni“.  Država, odnosno svi nivoi vlasti, trebaju malo više poraditi na grantovima, kako bi se pružila prilika mladim ljudima da ostvare svoje ideje. S druge strane, moja poruka je da trebaju biti jako uporni.

Upornost je definitivno broj jedan. Treba imati malo i sreće i mislim da su to ključni elementi za uspjeh“, govori Sarvan.

(TIP/Izvor: Forbes BiH/Autorica: Amela Keserović Polić/Foto: Lični arhiv)