Nedavno obavljeno istraživanje je dovelo do velikog otkrića kada je riječ o transplantaciji svinjskih bubrega u ljudsko tijelo, a koje se fokusiralo na proučavanje imuniteta i odbacivanje ovog organa.

Dr. Valentin Goutaudier i njegov tim s Pariskog instituta za transplantaciju i regeneraciju organa te NYU instituta za transplantaciju Langone, ispitivali su ljudski imunološki odgovor.

Nakon što su precizno odredili specifične funkcije koje stoje iza odbacivanja organa, kreirali su mapu kako ljudsko tijelo reaguje na transplantirani svinjski bubreg na molekularnom nivou. Nakon toga su uveli terapijske izume koji su uspješno smanjili stopu odbacivanja organa, kako bi mogli početi usavršavati tretmane protiv odbacivanja te poboljšali postupak transplantacije.

Njihov rad je pružio nove uvide u to kako imunološke ćelije reaguju s tkivom bubrega svinje, što označava značajan napredak u ovoj rastućoj areni medicine. To će utrti put strategijama protiv odbacivanja organa.

Prva klinička ispitivanja transplantacije svinjskih bubrega u žive ljude u SAD-u počinju ove godine.

Dvije vodeće institucije su podigle transplantacije svinjskih bubrega na novi nivo kada je riječ o razvoju, što ih potencijalno čini održivim dugoročnim rješenjem na nestabilnom i nesavršenom “tržištu organa”. Prema Organ Donoru, više od 130.000 ljudi samo u SAD-u čeka transplantaciju.

Pomoću najsavršenijeg molekularnog snimanja, istraživači su mapirali kako ljudske imune ćelije reaguju s tkivom svinjskog bubrega. Oni su razlikovali ljudske ćelije od strukturnih ćelija svinje koristeći bioinformatički cjevovod, odnosno niz automatizovanih koraka koji uključuju softverske alate i algoritme korištene u analizi ekspresije gena.

Najupečatljivije otkriće je to da su ljudske imune ćelije pronađene u svakom dijelu sistema za filtriranje u svinjskom bubregu nakon transplantacije. Budući da su makrofagi i mijeloidne ćelije bili najzastupljeniji tipovi imunih ćelija u svim vremenskim tračkama, naučnici su identificirali ključne igrale u odbacivanju transplantiranog organa.

Tim je identificirao vremenski prozor u kojem se mora primijeniti terapijska intervencija kako bi se spriječilo odbacivanje organa, što potvrđuje da ono počinje mnogo ranije nego što se klinički manifestuje pa se vremenom pogoršava.

S tim znanjem, istraživači su eksperimentisali s ciljnim intervencijama i to je funkcionisalo, a sada mogu razviti strategije protiv odbacivanja organa. Međutim, istraživanje je potrebno nastaviti.

Naredna faza njihovog istraživanja fokusirat će se na optimizaciju tretmana protiv odbacivanja organa, što bi moglo značiti da bi područje medicine možda trebalo prilagoditi genetske modifikacije napravljene kod donorskih svinja i stvoriti skup protokola za bolje praćenje i upravljanje imunološkim odgovorima.

To pokazuje da napredak nije uvijek linearan ili dobro uređen, nego je ponekad potrebno napraviti korak unazad kako bismo krenuli naprijed uz procjenu centralnog problema.

“Razumijevanje specifičnih imunoloških interakcija na molekularnom nivou nam omogućava da razvijemo ciljane intervencije, koje mogu spriječiti odbacivanje organa prije nego ono eskalira. Istraživanje postavlja temelje za sigurnije i efikasnije transplantacije svinjskih organa u čovjeka u bliskoj budućnosti”, zaključio je dr. Goutaudier.

(TIP/Izvor: Klix.ba/Foto: Ilustracija/Klix)