Od 1. jula ove godine u Federaciji Bosne i Hercegovine počinje primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, kojim se zbirna stopa doprinosa na teret poslodavaca smanjuje s dosadašnjih 10,5 na 5 posto. Time ukupna zbirna stopa doprinosa u FBiH, koja je do sada iznosila 41,5 posto praktično umanjuje za 13,25 posto.

Smanjenje doprinosa je, kako je objašnjeno iz Vlade FBiH, važan korak u nastavku šire ekonomske reforme s ciljem rasterećenja rada, vraćanja dostojanstva radnicima, poticanja legalnog zapošljavanja i suzbijanja sive ekonomije.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine, Nermin Nikšić kazao je ovom prilikom da Vlada ne ostavlja prostor za improvizaciju.

“Svaki potez koji činimo je međusobno povezan i planiran. Prvi je bio povećanje minimalne plate, sada smanjujemo doprinose, a idući je fiskalizacija. Sve su to karike istog lanca reforme koja ima za cilj snažniju, pravedniju i moderniju ekonomiju”, rekao je Nikšić.

Inače, smanjenje doprinosa uklapa se u širi reformski okvir koji podržava i poslovna zajednica.

Smanjenje doprinosa predstavlja prvo fiskalno rasterećenje poslodavaca još od 2009. godine. Iz Udruženja poslodavaca FBiH su pozdravili donošenje zakona, ocjenjujući ga kao važan korak ka unapređenju poslovnog ambijenta, naročito nakon povećanja minimalne plate koje je povećalo ukupne troškove rada.

Prema njihovim procjenama, a kako su o tome ranije govorili, ova mjera predstavlja značajno olakšanje, a istovremeno koristi i radnicima jer stvara preduslove za veće formalno zapošljavanje i stabilnost isplata. Poslodavci su također izrazili očekivanje da će do kraja godine uslijediti drugi val reformi, uključujući fiskalizaciju transakcija i dodatno smanjenje doprinosa.

“Reformu vodimo u etapama, odgovorno i postepeno, bez stvaranja finansijskog vakuma. FBiH mora ostati stabilna, ali istovremeno mora postati partner radnicima i poslodavcima. I to sada radimo kroz konkretne poteze, ne samo deklarativno”, pojasnio je Nikšić.

Podsjetimo, početkom ove godine stupio je na snagu Uredba Vlade o minimalnoj plati, kojim je najniža mjesečna neto zarada u FBiH povećana na 1.000 KM. Taj potez, koji je u startu naišao na različite reakcije, pokazao je pozitivne učinke.

Naime, najnoviji podaci Porezne uprave FBiH potvrđuju da reforma već ima konkretne efekte.

Na dan 31. maja 2025. godine broj aktivnih poslovnih subjekata u FBiH iznosio je 133.593, što je povećanje u odnosu na 129.784 iz maja prošle godine. Također, broj zaposlenih na isti datum iznosio je 546.129, što je rast u odnosu na april 2025. godine, kada je broj zaposlenih bio 544.613.

U istom periodu, naplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i za slučaj nezaposlenosti također bilježi rast. U periodu januar–maj 2025. godine naplaćeno je 2,56 milijardi KM doprinosa, dok je u istom periodu 2024. ta brojka iznosila 2,22 milijarde KM, što predstavlja porast od preko 336 miliona KM.

Ovi pokazatelji govore o tome da je povećanje minimalne plate imalo pozitivan efekat i na budžete i na zapošljavanje.

“Dokazali smo da rast plata i rast budžetskih prihoda mogu ići ruku pod ruku. Ljudi troše više kada imaju više, a poslodavci sve više uviđaju da se dugoročno isplati igrati po pravilima. Naša uloga je da pravila učinimo fer i podnošljivim”, kazao je Nikšić.

U planu je i drugi krug smanjenja doprinosa, koji bi mogao biti implementiran do kraja godine čime bi se na kraju uvela jedinstvena stopa doprinosa. Vlada ističe kako će sve mjere biti pažljivo tempirane, a drugi krug smanjenja doprinosa u korelaciji sa primjenim fiskalizacije, kako bi se osigurala stabilnost fondova.

“U političkom okruženju u kojem se često improvizira i odgađaju važne reforme, mi u Federaciji pokazujemo da se promjene mogu provoditi planski i odgovorno. Primjena zakona od 1. jula još je jedan konkretan korak u nizu reformi koje smo najavili i koje sada dosljedno provodimo”, zaključio je premijer Nermin Nikšić.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Arhiva/Fena)