Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se na svečanoj večeri Parlamentarne skupštine NATO-a povodom obilježavanja 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Komšić je na početku obraćanja naglasio da, u odnosu na njegovu poziciju člana Predsjedništva BiH, može govoriti samo o stanju u Bosni i Hercegovini, a isto je zamolio i druge govornike iz zemalja regiona.

“Vodeći računa o svojoj poziciji i utvrđenim ciljevima vanjske politike moje zemlje, ja mogu govoriti samo o Bosni i Hercegovini i onome što su ustavne i zakonske obaveze mene kao člana Predsjedništva BiH bez komentarisanja stanja i ciljeva u drugim zemljama regije. Ako dozvolite, isti takav odnos očekujem i od drugih učesnika ovog skupa prema BiH”, rekao je Komšić.

Istakao je da se nalaze na mjestu koje je historijski vezano za Bosnu i Hercegovinu te se zahvalio domaćinima za sav angažman vezano za našu zemlju od 1995. do danas.

“BiH je zemlja koja zna da cijeni značaj mira. Velika većina ljudi u BiH će učiniti sve da taj mir bude očuvan i da buduće generacije Bosanaca i Hercegovaca nikada ne spoznaju užase kojima je bila izložena i moja generacija”, kazao je.

Komšić ističe da su u Bosni i Hercegovini jako dobro svjesni da se “vrata pakla lako otvaraju, a jako teško, ponekad i nemoguće, zatvaraju”.

“S druge strane, mir, stabilna država i stabilno društvo nisu zauvijek dati. To su stvari na kojima treba svakodnevno raditi, boriti se za njih i čuvati ih. U tom kontekstu treba posmatrati i Dejtonski sporazum. Sigurno je kako Dejtonski sporazum možemo smatrati osnovom mira i stabilnosti u BiH, a indirektno i u cijeloj regiji. S distance od 30 godina mislim da možemo ispravno ocijeniti pozitivne domete Dejtonskog sporazuma, ali isto tako imamo pravo postaviti sebi pitanje “Da li je došlo vrijeme da se krene dalje”? Znam da je to teško pitanje puno dilema, ali zbog budućnosti ga moramo sebi postaviti i pokušati naći iskren i za budućnost koristan odgovor”, poručio je.

Komšić je na večeri postavio još jedno pitanje – Da li je ustavni okvir dat u Dejtonu dovoljan da zemlja ide naprijed?

“Da ne bi bilo sumnje, ja pod ovim ne mislim na otvaranje pitanja oko administrativnog uređenja zemlje, jer znam da ni sada niti u budućnosti oko toga ne možemo postići dogovor. Mislim prije svega na pitanje ljudskih prava, a s njim usko povezano je i pitanje vladavine prava. Činjenica je, višestruko utvrđena na Sudu za ljudska prava u Strazburu, da Bosna i Hercegovina diskriminiše svoje građane na identitetskim pitanjima i krši ljudska prava svojih ljudi”, rekao je Komšić.

Ističe da prihvatljiv odgovor na pitanje zašto je to tako, ne postoji.

“Prosta i logična istina jeste da ispravljanje te nepravde prema svojim građanima sigurno neće uništiti niti razoriti dejtonski Ustav i ustavnu i administrativnu strukturu BiH kako je regulisano Sporazumom. Iz tog razloga i naglašavam potrebu da se hitno radi na ispravljanju te nepravde prema građanima BiH, jer to conditio sine qua non daljeg progresa BiH. Bojim se da bez rješavanja tog pitanja ostajemo trajno okrenuti prošlosti i različitim tumačenjima iste, bez snage i kapaciteta da tu prošlost ostavimo iza sebe i okrenemo se budućnosti”, zaključio je Komšić u svom obraćanju.

(TIP/Izvor: bhrt.ba/Foto: Predsjedništvo BiH)