U Beogradu će u četvrtak Inicijativa mladih za ljudska prava Srbije predstaviti izvještaj o negiranju ratnih zločina u Srbiji sa fokusom na genocid u Srebrenici. Oni su prije dva mjeseca pisali i UN-ovom Komitetu za prisilne nestanke, pa je njihovom inicijativom u izvještaj za Srbiju uvrštena i preporuka koja nalaže primjenu Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Kako je za N1 rekao Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava Srbije, samo u proteklih godinu dana mapirali su više od 40 izjava/odluka/poteza predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti u Srbiji kojima se genocid u Srebrenici poriče i negira.

“Mapirali smo u posljednjih pet godina 12 osuđenih ratnih zloćinaca, koji nisu osuđeni samo za genocid u Srebrenici ili kao počinioci određenih zločina u okviru operacije genocida u Srebrenici, koje vlasti u Srbiji slave. Ti podaci daju osnovu da zahtjevamo promjene određenih zakona i svakako je značajno što je i UN Komitet u aprilu ove godine uvrstio ove preporuke u svoj izvještaj i zahtjeva ključne izmjene zakona”, rekao je Milosavljević u Novom danu.

Riječ je Krivičnom zakoniku Srbije kojim se reguliše poricanje ratnih zločina koje su, ističe Milosavljević, najčešće vidjeli tokom izbornih kampanja u kojima se ratni zločinci koriste kao eksponenti vlasti i u kojima se podržavaju, najčešće vladajuću koaliciju.

“Ako se to usvoji krivično bi bilo sankcionisano poricanje ratnih zločina i slavljenje ratnih zločinaca. Zahtjeva se promjena zakona koja reguliše pitanja statusa žrtava i prava boraca kao i zakon o ratnim memorijalima. Ta dva zakona su diskriminatorno postavljena, prije svega kada govorimo o žrtvama nesrpske nacionalnosti”, rekao je Milosavljević.

U izvještaju će biti navedeni i grafiti i murali koji se i dalje često pojavljuju i ne skidaju, a koji veličaju ratne zločince poput Ratka Mladića.

A tokom ove sedmice predstavnice Inicijative dolaze s mladima iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu gdje će prisustvovati godišnjicama obilježavanja zločina.

“Tokom ove sedmice imat ćemo zajedničko obilježavanje dva zloćina koja su se desila 1992. i 1995. godine. U slučaju zločina na Tuzlanskoj kapiji Inicijativa već godinama organizuje studijske posjete mladih ljudi iz Srbije. Pogram ‘Korak bliže miru’ počet će obilježvanjem zločina na Bradini u konjicu gdje su 25. maja 1992. godine pripadnici Armije RBiH ubili više desetina civila srpske nacionalnosti, a onda idemo u Tuzlu gdje ćemo provesti tri dana i upoznati se s historijskim kontekstom Tuzle i stradanjem civila s posebnim naglaskom na Tuzlanskoj kapiji kada se navršava 30 godina od zločina za koji Novak Đukić nije odgovarao. On se i dalje nalazi u Srbiji. Ukazivali smo na taj slučaj i strategiju ili politiku Srbije koja odugovlači taj proces i pravosuđe koje je jako sporo jer čekamo 8 godina na potvrdu presude, a imali smo pojavljivanje Đukića u određenim listovima i na javnim događajima. Tu mu je lako da se pojavi, a teško na Sudu da dokaže, kako kaže, svoju nevinost”, rekao je.

Govoreći i o protestima studenata u Srbiji, naveo je kako svjedočimo transformaciji društva za koje je potrebno da se desi jedna kvalitetna politićka artikulaciju koju će predvoditi političke partije kako bi se reforme i zahtjevi za odgovornost pretočili zakonska rješenja i jedan novi život koji bi zaista stabilizovao mir i demokratiju u Srbiji, a onda i u regionu.

(TIP/Izvor: N1/Foto: Denis Hisari)