Koja zanimanja su deficitarna, a kojih ima previše? U vrijeme pripreme maturanata za prijemne ispite na fakultetima, govorili su o tome koliko se kroz obrazovni proces pripremaju za tržište rada i izbor profesije. Gos televizije N1 bio je Boris Pupić, portparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Pupić ističe kako već godinama ista zanimanja su kako suficitarna, tako i deficitarna. Tako su najbrojniji među nezaposlenima sa fakultetskim obrazovanjem profesori engleskog jezika, profesori razredne nastave, kriminalisti, žurnalisti, politolozi, socijalni radnici, ekonomisti i pravnici, dok su najtraženija zanimanja s ovom stručnom spremom prvenstveno sva ona vezana za IT sektor.

“Traženi su i inženjeri građevinarstva, farmaceuti, doktori medicine, specijalisti i doktori stomatologije. Po broju oglasa i diplomirani ekonomisti i pravnici, iako su najbrojniji i među nezaposlenima, a zbog hiperprodukcije”, ističe.

Kada je u pitanju srednja stručna sprema, najviše je nezaposlenih gimnazijalaca, ekonomskih tehničara, mašinskih tehničara, medicinskih sestara, poljoprivrednih, tekstilnih i prehrambenih tehničara, a najbrže se zaposle prodavači, komercijalisti, agenti u call centrima, što je, ističe Pupić, jedno novije zanimanje. Među najtraženijima su i medicinske sestre i mehantroničari.

Pojašnjavajući uslove za rad u call centrima, Pupić naglašava da je za ovaj posao dovoljna bilo koja četverogodišnja srednja škola, ali sa određenim dodatnim vještinama.

“Najčešće strani jezik, dominantno se radi za njemačko tržište, ali često i engleski jezik, i neke vještine kao što je komunikativnost”, rekao je Pupić, dodavši kako je potrebna i fleskibilnost u radnom vremenu, a striktno su propisani i određeni rokovi.

“Jedno od zanimanja koje je jako, jako traženo u BiH”, dodaje.

Od zanatskih zanimanja, najviše je nezaposlenih automehaničara, bravara, frizera, prodavača, krojača, dok su izuzetno traženi prodavači, konobari, kuhari, varioci, zidari, fasaderi, ali i vozači kamiona i autobusa.

Vozači autobusa i kamiona, što je jedno od “top 5” zanimanja među zanatima, ističe Pupić, daleko manje zarađuju u BiH nego u zemljama Europske unije, što je i razlog njihovog odlaska iz zemlje u najčešćim slučajevima. U Sloveniji njihova primanja iznose oko 1100 eura, dok je u BiH iznosila 700-800 KM, što se popravilo Uredbom o minimalnoj plati u Federaciji BiH.

“Međutim to još nije na istom nivou i nikad neće biti. Ljudi ne dolaze iz BiH samo zbog uslova rada, zbog plate, nego zbog ukupne političke i društvene situacije, posebno mladi ljudi. To je jedan problem koji ni poslodavci višim primanjima ni država kroz smanjenje opterećenja ne mogu riješiti. Mora se promijeniti ambijent, prisutan je osjećaj besperspektivnosti”, podvukao je.

Naši đaci osjećaju se nerijetko prilično zbunjeni nakon završetka srednje škole, ponekad je čak najteže odlikašima, posebno gimnazijalcima koji su bili odlični iz svih predmeta i onda ne znaju šta odabrati. Na koga mogu da se oslone u tim trenucima neodlučnosti? Imaju li podršku sistema?

Pupić odgovara da ovaj posao pada pod nadležnost zavoda za zapošljavanje, čiji predstavnici redovno posjećuju škole i rade na terenu.

Uticaj roditelja i okoline

Iako nema tu nadležnost, Agencija ipak djeluje u skladu sa svojim nadležnostima, objavljujući informacije o deficitarnim i suficitarnim zanimanjima, kako bi maturantima kako onim u srednjoj školi tako i osnovcima pružili uvid i tržište rada, odnosno njegove potrebe.

“Ono što je za njih bitno, moj savjet je da osluškuju šta je potrebno na tržištu rada. Ali imamo i negativnu pojavu da jako puno mladih izbor zanimanja prepušta roditeljima ili društvenoj sredini. Najčešće to ide kroz ideju: ‘moj prijatelj ide u tu školu/fakultet pa idem i ja’, ‘ne znam šta bih’, itd., i dominantno imamo stavove roditelja gdje djecu usmjeravaju u gimnaziju ili fakultet itd., ali vidimo da postoje i druga tražena zanimanja”, istaknuo je.

“Školska diploma i dalje osnovna ulaznica na tržište rada”

Da li je gimnazija bez fakulteta najnesretnija opcija pri nastavku školovanja?

“Jeste i nije, u principu nemate konkretnmo zvanje, užu oblast, ali opet gimnazija nudi širi dijapazon znanja i možete se uključiti u druge poslove, imate prekvalifikaciju, osobe s gimnazijom to lakše prođu. Imaju znanje da se lakše usmjere na druge smjerove i odgovore na zahtjeve tržišta rada, ali u prednosti su oni koji imaju specijalizirano zvanje koje je traženo”, odgovara Pupić.

Poručuje da, iako poslodavci često ističu da im je bitnije znanje od stručne spreme, to još uvijek nije tako u stvarnosti, i “još uvijek je školska diploma osnovna ulaznica na tržište rada”.

“Još uvijek smo formalni, ali pogrešno je misliti da je u svijetu drugačije. Ista je situacija, diploma je osnovna za tržište rada, a kada uđete s diplomom onda dobijate dodatne vještine i znjanja, ali oni su samo nadogradnja”, dodaje Pupić.

(TIP/Izvor: N1/Foto: Ilustracija/Fena)