U posljednjih desetak godina uvoz hrane, posebice voća i povrća u BiH je znatno porastao. Zato se sve više čudimo cijenama koje odavno dostižu dvocifrene brojke. Osim uvoza, još je mnogo toga što u BiH diktira cijene, kao što su klimatske promjene, podijeljena poljoprivredna politika po entitetima i kantonima, ali i sve manje domaće poljoprivredne proizvodnje. 

Dok promatraju cijene voća i povrća, građani BiH se pitaju gdje to živimo pa je cijena mesa i kilograma voća postala jednaka. 

Prodavci na tržnicama kažu da se osjeti oslabljena kupovna moć građana. Sve ih je manje na tržnicama. 

“Kome šta treba, to i kupuje. Jer nema sad ništa ni na selu. Ove godine će sve kasniti i kasni. A, ni u gradu nema. Jutros, pretežno na komad su kupovali”, navela je Dana Malić, prodavačica Banjaluka.

“Opet se vraćamo na ono, sva roba koja dolazi iz vana, koja nije proizvedena na ovim našim prostorima je zaista skupa. A, naš proizvod nije skup. Ne može biti ova blitva skupa ako je od dvije do tri marke, ili ovaj luk 300 grama marka. Ja je prodajem po marku˝, kazao je Sulejman Čelebić, prodavač Sarajevo.

Suad Selimović iz Kantonalne privredne komore Tuzla kaže nam da je prošle godine u BiH uvezeno hrane za 5,2 milijarde KM. Zanimljivo je da za 50 milijuna uvezeno banana, a limuna i naranče za više od 40 milijuna KM. Međutim, u BiH je uvezeno krompira za 22 milijuna KM, 20 milijuna KM paradajza, za više od 15 milijuna je uvezeno crvenog i bijelog luka, za četiri milijuna KM je uvezeno mrkve, kao i kupusa, što bi se na našim selima moglo proizvesti.

“Kada pogledamo demografsku sliku sela, upravo zbog teške situacije, zbog nesigurnosti i neorganizacije samog sektora, mladi sve više napuštaju. Ostaju stara domaćinstva koja nemaju nasljednika tih imanja i nastavka proizvodnje. Mi smo imali prošle godine blizu 100 KM dnevnicu za berbu šljiva, dnevnu cijenu radne snage. Sada imam berbu jagode, gdje je cijena berača povećana za tri do pet puta˝, izjavio je predsjednik Odbora za poljoprivredu Kantonalne privredne komore Tuzla, Suad Selimović. 

Upravo u ovim činjenicama leže odgovori na brojna poskupljenja voća i povrća. Razloge ne trebamo tražiti na globalnoj razini ni u krizama svjetskih ekonomija. Porazni podaci da se gasi selo i domaća proizvodnja jasan su pokazatelj posljedica odlaska najvrjednije radne snage iz BiH. 

(TIP/Izvor: bhrt.ba/Autorica: Maja Nikolić/Foto: BHRT)