Rak kože je najčešće dijagnosticirana vrsta raka na svijetu. Najučestaliji je kod osoba iznad 50 godina ali se može javiti i kod mlađih. Procjenjuje se da će broj oboljelih od raka kože porasti za 40% u narednih 25 godina.

Rak kože dijeli se na melanomski i nemelanomski. Melanom se uglavnom javlja u obliku mrlje ili čvora mješovite boje i nedefinisanih rubova. Takođe se može javiti i kao ružičasti ili crveni čvor koji brzo raste. Može se razviti unutar već postojećeg mladeža ili kao potpuno nova promjena na normalnoj koži. Ako je dijagnosticiran u ranoj fazi , liječenje je moguće, dok kasna dijagnoza može dovesti do širenja melanoma na unutrašnje organe i završiti smrću. Stoga su prevencija i praćenje sumnjivih promjena najbolji načini borbe protiv melanoma.

Faktori rizika za maligni melanom su: mnogo mladeža na koži i/ili mnogo klinički atipičnih melanocitnih mladeža; veliki urođeni melanocitni mladeži; historija postojanja prethodnog melanoma i/ili nemelanomskog raka kože; porodična historija postojanja velikog broja melanocitnih ili atipičnih mladeža i/ili melanoma; teške, bolne opekotine od sunca sa pojavom mjehura, naročito u djetinjstvu; intenzivno izlaganje suncu; nemogućnost da se potamni na suncu; crvena ili plava boja kose; svijetla boja očiju; sklonost pojavi pjega; imunosupresija; korištenje solarijuma; prethodna fotohemoterapija (PUVA) kao medicinski tretman i starija životna dob. Dugotrajno izlaganje suncu je najčešći uzrok nastanka svih oblika raka kože. Samo jedno ” gorenje ” na suncu u djetinjstvu uz pojavu bola, crvenila i mjehura, udvostručava šansu za pojavu raka kože u odraslom dobu. Zato je neophodno zaštititi dječiju kožu od štetnih UV zraka.

Ne možete uticati na nasljedne rizične faktore za nastanak melanoma kao što su svijetao ten i boja očiju, veliki broj mladeža ili pozitivnu porodičnu historiju melanoma.

U svakom slučaju, rizik za nastanak melanoma se može znatno smanjiti poštujući naredna osnovna pravila: Naglo, intenzivno i direktno izlaganje suncu trebalo bi svakako izbjegavati, posebno između 11.00 i 16.00 sati. Krema koja štiti od štetnog djelovanja UV zraka bi trebala imati visok zaštitni faktor. Trebalo bi je nanositi pola sata prije izlaska na sunce i nanošenje ponavljati svaka 2-3 sata. Sklanjanje pod suncobran na otvorenom prostoru poput plaže, ukoliko se ne primjene dodatne mjere zaštite od sunca, svejedno će dovesti do opekotina od reflekujućih UV zraka. Isto tako, sunčeve zrake u velikom omjeru prodiru kroz oblake, te postoji mogućnost opekotina i tokom proljetno-ljetne naoblake. Odjeća daje najbolju zaštitu od intenzivnog sunca. Preporučuje se nošenje šešira širokog oboda i sunčanih naočala sa UV zaštitom, pošto su UV zrake štetne i za oči. Danas je na tržištu dostupna i odjeća za djecu (uključujući kupaće kostime) s ugrađenom zaštitom od sunca (do faktora 50).

Dovoljno je samo nekoliko minuta jednom mjesečno da pregledate svoju kožu na prisustvo sumnjivih lezija.Potrebno je dobro osvijetljeno mjesto ispred velikog ogledala, malo ručno ogledalo,stolica, češalj (za pregled vlasišta) i u najboljem slučaju digitalna kamera. Pripremite i olovku i papir  da zapišete sve promjene koje nađete. Ne oslanjajte se samo na vaše oči – tokom  pregleda obavezno prepipajte kožu cijelog tijela.

Svi mladeži trebaju da izgledaju slično, istih oblika i boje. Ako se pojavi nova lezija koja izgleda drugačije u odnosu na ostale, može biti sumnjiva. To se zove ” znak ružnog pačeta “.

Uopšteno govoreći, trebate pratiti promjene na vašoj koži ukoliko: mijenjaju boju, veličinu ili oblik; asimetrične su i imaju neravne ivice; imaju prečnik veći od 6mm; grube su ili ljuskave; na sebi imaju više boja; svrbe, vlaže ili krvare;  izgledaju perlasto ili  izgledaju kao ranice ali vremenom ne prolaze.

Pojava svake nove lezije na prethodno normalnoj koži kod pacijenata dobi preko 40 godina, smatra se sumnjivom i dermatolog bi je trebao hitno pregledati.

(TIP)