Bosna i Hercegovina je nedavno postala dio složene međunarodne sigurnosne istrage koja razotkriva široku mrežu sabotažnih operacija u Europi, povezanih sa ruskim obavještajnim službama. U centru ovog slučaja nalazi se Aleksandar Bezrukavyi, ruski državljanin koji je uhapšen u Bosanskoj Krupi u decembru 2024. godine.

Bezrukavyi je optužen za ključnu ulogu u sabotažama koje su zahvatile više europskih zemalja, uključujući Poljsku, Veliku Britaniju i Njemačku.

Britanski list Guardian ističe kako je njegovo hapšenje označilo je početak razotkrivanja šire ruske sabotaže koja je ostavila dubok trag na Balkanu i u Europi.

Bezrukavyi, bivši kriminalac i član mreže ruskih operativaca, bio je na meti europskih sigurnosnih agencija zbog svojih veza s raznim eksplozivnim incidentima u zapadnoj Europi.

Početkom 2024. godine, Bezrukavyi je došao u Bosnu i Hercegovinu, prelazeći granicu iz Hrvatske, gdje je prethodno bio u tranzitu iz Moldavije. Kako izvještava Guardian, u Bosni je bio u bijegu, dok su ruske vlasti bile na njegovom tragu zbog različitih kriminalnih aktivnosti, uključujući i terorizam.

Za Bezrukavyiem su tragale međunarodne sigurnosne službe zbog njegove navodne uloge u slanju paketa sa eksplozivnim sadržajem koji su izazvali požare i eksplozije širom Europe. Bezrukavyi je, prema informacijama iz istrage, bio ključni operativac u mreži koja je slala eksplozivne pakete preko posrednika, koristeći popularnu aplikaciju Telegram kao komunikacijski kanal. Paketi, koji su naizgled bili obični predmeti poput odjeće, seks igračaka i kozmetičkih proizvoda, u stvarnosti su sadržavali improvizovane eksplozivne uređaje koji su postavljeni s ciljem izazivanja ozbiljnih incidenata.

Incident iz jula 2024. godine

Jedan od najpoznatijih incidenata dogodio se u julu 2024. godine, kada je paket koji je poslan u Veliku Britaniju eksplodirao u centralnoj Engleskoj, izazivajući požar i veliku štetu.

Slični incidenti dogodili su se u Njemačkoj i Poljskoj, a sve te eksplozije bile su povezane s istom mrežom ruskih sabotera koji su koristili Bosnu kao tranzitnu tačku za slanje paketa. Europske sigurnosne agencije ubrzo su povezale ove napade s ruskim vojnim obavještajnim službama, konkretno s GRU-om (Glavna obavještajna uprava Ministarstva odbrane Ruske Federacije), a Bezrukavyi je postao ključni osumnjičeni u ovoj međunarodnoj operaciji.

Iako su Bezrukavyi i njegovi saradnici negirali bilo kakvu svjesnu ulogu u sabotažama, istražitelji vjeruju da je on bio instrumentalni koordinator ove ruske mreže koja je imala za cilj destabilizaciju europskih zemalja i slanje poruke o ruskoj moći u geopolitičkom okruženju.

Bezrukavyi, koji je tokom istrage tvrdio da nije znao što tačno sadrže paketi koje je slao, kasnije je postao ključni izvor u razotkrivanju ostalih članova ove mreže. Pomoću svojih veza i iskustva u distribuciji ilegalnih pošiljki, Bezrukavyi je, prema svjedocima, bio odgovoran za organizaciju lanaca isporuka i osiguranje sigurne komunikacije između članova mreže.

Pritvor u BiH

Dok je Bezrukavyi bio u pritvoru u Bosni i Hercegovini u decembru 2024. godine, istrage su dovele do razotkrivanja šireg okvira međunarodne mreže koja je koristila države poput Poljske i Litvanije kao glavne logističke tačke za slanje paketa sa eksplozivima u ostatak Europe. Paketi su slični onima koje su ranije koristili ruski saboteri, koristeći neprepoznatljive proizvode kako bi prikrili njihov stvarni sadržaj. Vjeruje se da je Bezrukavyi igrao ključnu ulogu u osiguravanju da se sve te operacije odvijaju uz minimalne rizike za operativce i maksimalne rezultate za njihove političke ciljeve.

Bezrukavyi je bio uhapšen na temelju međunarodne potjernice koju su izdale Poljske vlasti, koje su optužile ruskog operativca za udruživanje u terorističke aktivnosti na teritoriji Poljske. Slučaj je postao predmet velikih političkih debata među europskim liderima, a poljski premijer Donald Tusk pohvalio je napore sigurnosnih službi u razotkrivanju ove sabotaže. Poljske vlasti su ukazale na to da je ovo bio ozbiljan udarac ruskim obavještajnim službama koje su koristile teritoriju Europske unije za sprovodjenje destabilizacijskih akcija u cilju sloma podrške zapadnim demokratijama.

Nakon hapšenja Bezrukavyia, istrage su se proširile na druge operativce ove mreže, među kojima su bili Vyacheslav Chabanenko i Serhiy Yevseyev, koji su takođe bili uključeni u slanje paketa s eksplozivnim sadržajem.

Iako su pojedinci u mreži tvrdili da nisu bili upoznati sa stvarnom prirodom pošiljki, europske obavještajne službe su uvjerene da je Bezrukavyi bio jedan od ključnih organizatora ove sabotaže koja je imala za cilj destabilizaciju europskih institucija i vladavine prava.

Kako je istraga napredovala, otkriveno je da su Bezrukavyi i njegovi saradnici koristili sofisticiranu mrežu lažnih identiteta i izmišljenih firmi kako bi sakrili svoju stvarnu namjeru.

Telegram, kao komunikacijski kanal, bio je siguran način za razmjenu informacija među operativcima, dok su im pošiljke dolazile sa neprepoznatljivih lokacija, čineći ih gotovo nevidljivim za europske sigurnosne agencije.

Guardian ističe keko je Bosna i Hercegovina, kao zemlja u kojoj je Bezrukavyi bio uhapšen, postala ključna tačka u međunarodnim istraživanjima koja su uključivala više od deset europskih zemalja. Ovaj slučaj ukazuje na ozbiljne sigurnosne prijetnje koje Rusija predstavlja za sigurnost europskih država, kao i na nužnost većeg međunarodnog angažmana u borbi protiv ruskih sabotažnih mreža koje operiraju unutar i izvan granica Europe.

Bezrukavyi je izručen Poljskoj u februaru 2025. godine, gdje će se suočiti s optužbama za terorizam, sabotaže i špijunažu. Ovaj slučaj predstavlja još jedan u nizu međunarodnih incidenata koji pokazuje koliko je važno za europske sigurnosne agencije raditi zajedno u borbi protiv ruskih prijetnji koje se manifestiraju kroz sofisticirane obavještajne operacije. Bosna i Hercegovina, iako nesvjesno, postala je ključna tačka koja je omogućila dalji napredak u razotkrivanju ove globalne prijetnje.

(TIP/Izvor: N1/Foto:  MSWiA)