Građani u RS-u najviše vjeruju vjerskim zajednicama pa onda medijima, u FBiH situacija obrnuta

Sloboda medija u Bosni i Hercegovini je u padu, i prema Svjetskom indeksu medijskih sloboda, zauzima 86. poziciju na listi od 180 država svijeta. To je pad za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Istraživanje o medijskim slobodama u BiH, koje je urađeno u saradnji s organizacijom Fridrich Ebert Stiftung, potvrđuju taj pad, mada postoje evidentne razlike u odgovorima između ispitanika u RS-u i FBiH.

Posmatrajući prostor cijele BiH, građani BiH ove godine i dalje najviše vjeruju medijima (66,8 posto)  i vjerskim zajednicama (52.1 posto), zatim institucijama vlasti (45,8 posto), međunarodnoj zajednici (32 posto) te nevladinom sektoru (17.3 posto). Političke stranke (10 posto) i političari (7.3 posto) pridobili su najmanje povjerenja građana.

U odnosu na 2024. godinu zabilježen je pad povjerenja građana i to najviše u NVO sektor, međunarodnu zajednicu i političare. Neznatan rast povjerenja je primjećen kod medija i institucijama vlasti.

Na nivou entiteta primjećene su određene razlike. U FBiH najviše se vjeruje medijima, a potom institucijama vlasti i vjerskim ustanovama, dok je u RS situacija obrnuta, najviše se vjeruje vjerskim zajednicama, dok se ostalim institucijama ne vjeruje mnogo. Tako u rad medija vjeruje svega 18,6 posto građana u RS-u, a što je otprilike na istom nivou povjerenja građana u političare i političke stranke.

– Ovakvu situaciju nikada prije nismo imali – izavila je Milkica Milojević, novinarka koja je danas u Banjoj Luci predstavila istraživanje. Istovremeno, građani u FBiH vjeruju najviše medijima i to više od 90 posto.  

Takođe, povjerenje u institucije generalno je trenutno više kod stanovnika FBiH, nego kod stanovnika RS.  Povjerenje u političke partije i političare veće je u RS-u, nego u FBiH. Povjerenje građana RS u NVO i međunarodnu zajednicu ne postoji, dok istraživači iz agencije Prime communications, vjeruju da je to rezultat svega što se dešavalo proteklih mjeseci u BiH i tiče se prestanka rada USAID-a i kampanje protiv te organizacije.

Da je rad pojedinih novinara politički motivisan smatra 82,4 posto ispitanika u BiH, 74 posto ispitanika iz FBiH i 96,4 posto ispitanika iz RS. U odnosu na 2024. godinu kod stanovnika RS bilježi se značajan skok onih koji smatraju da je rad nekih novinara politički motivisan.

U FBiH televizija je još uvijek prvi izbor za informisanje, slijedi internet i društvene mreže. U RS-u internet je primarno sredstvo za informisanja, daleko više od televizije.

Nakon prezentacije istraživanja, glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina Sandra Arbutina saopštila je da se nalazi u radnoj grupi za izradu zakona o medijima, ali da nikada članovi radne grupe nikada nisu imenovani.

– Sastali smo se jednom i to je to. Znam da je predviđeno osnivanje registra medija, ali se plašim kako će to izgledati u praksi – rekla je ona.

Aleksandar Trifunović, urednik portala Buka poručio je da političari u RS-u, prije svega predsjednik RS, nastavlja da targetira novinare kao državne neprijatelje i da se stvara takav narativ u javnosti.

– Ovo uopšte nije bezazlena situacija – zaključio je.

Istraživanje o medijskim slobodama u BiH prezentovano je danas povodom Svjetskog dana slobode medije koji se obilježava 3. maja.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Tijana Grujić/Fena)

Komentar

  • Infidel says:

    To što se zovu “vjerske” zajednice ne znači da im treba vjerovati. Upravo suprotno.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.